Analiza rezultata poslovanja poduzetnika u području djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane ili kolokvijalno, u turističko-ugostiteljskoj djelatnosti, kroz razdoblje od 10 godina, pokazala je da je broj poduzetnika u tom području djelatnosti porastao za 121,3 %, ukupan prihod 79,1 %, izvoz 46,7 %, broj zaposlenih 49,7 %, a prosječna mjesečna neto plaća za 17,8 %, govore podaci Fine.

Za usporedbu, na razini RH broj poduzetnika porastao je za 37,1%, ukupan prihod manji je u 2016. godini u odnosu na 2007. godinu za 1,4 %, broj zaposlenih je također manji, i to za 4,0 %, a prosječna mjesečna neto plaća porasla je za 21,6 % (više nego u turističko-ugostiteljskoj djelatnosti). Kroz navedeno razdoblje poduzetnici u području djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane investirali su u novu dugotrajnu imovinu više od 26,5 milijardi kuna, s time da je najviše investirano 2007. godine, približno 4,5 milijardi kuna.

U 2016. godini je u području djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane poslovalo ukupno 9189 poduzetnika, s time da je njih 5729 (62,3 %) ostvarilo dobit razdoblja u iznosu od 2,6 milijardi kuna, dok je 3460 (37,7 %) poduzetnika ostvarilo gubitak razdoblja u iznosu od 1,2 milijarde kuna te je konsolidirani financijski rezultat iznosio 1,4 milijarde kuna dobiti, što je udio u dobiti poduzetnika RH od 5,8 %. Poduzetnici u području djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane ostvarili su ukupan prihod u iznosu nešto manjem od 24,0 milijarde kuna, što je udio od 3,8 % u ukupnim prihodima 114 483 poduzetnika u RH. Od 24,0 milijarde prihoda 5,6 milijardi kuna ostvareno je od izvoza, od čega se na poduzetnika u odjeljku djelatnosti smještaja odnosi 99,2 %, a na poduzetnike u djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića 0,8 %. Vrijednost uvoza iznosila je 430,00 milijuna kuna. Investicije u novu dugotrajnu imovinu u 2016. godini su iznosile 2,2 milijarde kuna, što je 3,4 % manje u odnosu na 2015. godinu.

 

U RAZDOBLJU OD 10 GODINA U TURISTIČKO-UGOSTITELJSKOJ DJELATNOSTI BROJ PODUZETNIKA VIŠE NEGO UDVOSTRUČEN (121 %), BROJ ZAPOSLENIH VEĆI ZA 50 %, A PRIHODI ZA 79 %

 

Kod poduzetnika u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane bilo je 63 066 zaposlenih, što je 11,4 % više u odnosu na 2015. godinu, s time da je to najveći rast zaposlenih kod poduzetnika na razini svih 20 područja djelatnosti. Zaposlenima je obračunana prosječna mjesečna neto plaća u iznosu 4.450,00 kuna, što je 14,4 % manje od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini RH (5.140 kuna).

Po visini ostvarenog ukupnog prihoda, izvozu, dobiti razdoblja i ulaganju u novu dugotrajnu imovinu, najbolji su, ili među najboljima: VALAMAR RIVIERA d.d. i PLAVA LAGUNA d.d. iz Poreča, MAISTRA d.d. iz Rovinja i GRAND HOTEL LAV d.o.o. iz Podstrane (kod Splita).

Cijelu detaljnu analizu pronađite kao download: Analiza rezultata poduzetnika u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića. 

Istarska turistička regija dobila je još jedno priznanje koje potvrđuje ono što se odavno zna – Istra je vrh hrvatskog turizma. Uz priznanje, dakako dolazi i vrhunska turistička promocija istarske ponude.

Naime, najutjecajniji svjetski lifestyle magazin Forbes, Istru je uvrstio među šest europskih turističkih odredišta, tu su još francuska Autoroute du Soleil, talijanska Matera, irski “Smaragdni otoci” te ruta La Dolce Vita (Italija i Francuska), koja se “mora” posjetiti iako su u širokoj turističkoj javnosti nedovoljno poznati, ali su “među najkompletnijim kasnoljetnim i ranojesenskim destinacijama”.

Dok je dalmatinska obala poznata po svojim otocima i turističkim gradovima, stručnjaci lokalnih luksuznih destinacija usmjeravaju posjetitelje prema sjeveru zemlje. Istra je poznata po izuzetnoj gastronomiji, prekrasnim krajolicima, zelenim brežuljcima te čudesnim povijesnim spomenicima. Jedna je od rijetkih regija u svijetu gdje se mogu pronaći plemenite gljive – crni i bijeli tartufi. Organiziran je lov na tartufe s pravim lovcima i njihovim psima te degustacijski ručkovi s domaćim tradicionalnim proizvodima obogaćenim tartufima. Regija je također dom izvrsnih vina, pod zaštitom UNESCO-a je Eufrazijeva bazilika u Poreču i njeni mozaici iz 6. stoljeća, a mreža lokalnih cesta prolazi s obale i prekrasnih kamenih gradova do brežuljkaste unutrašnjosti: Motovuna, Grožnjana, Bala, Svetvinčenta te kroz mnoge vinograde, maslinike, mala obiteljska gospodarstva, ateljee i galerije“, opisuju u Forbesu ljepote Istre.

 

Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew), tijekom srpnja ostvareno je 4,6 milijuna dolazaka i 30 milijuna noćenja.

U usporedbi sa srpnjem prošle godine riječ je o porastima u dolascima za 10,5 posto te u noćenjima za 11 posto. Od ukupnog broja dolazaka i noćenja u srpnju, strani turisti su ostvarili 4,3 milijuna dolazaka (+11 posto) i 26,7 milijuna noćenja (+11 posto), a poraste bilježe i domaći turisti s rastom od 10 posto u noćenjima.

– Hrvatska je i tijekom srpnja nastavila bilježiti rekorde turističkog prometa, čime je dodano potvrdila titulu ovogodišnje hit destinacije. Ukupno je od početka godine zabilježeno 7,5 milijuna noćenja više nego u sedam prošlogodišnjih mjeseci, a uzimajući u obzir najave za nastavak turističke godine, Hrvatska bi ove godine mogla doseći brojku od čak 100 milijuna noćenja. Isto tako, s obzirom na odlične rezultate u predsezoni, ali i odličnu najavu za posezonu, očekujemo da ćemo ostvariti i značajan rast u ostvarenim prihodima u turizmu, odnosno oko 700 do 800 milijuna eura više negoli prošle godine – istaknuo je ministar turizma Gari Cappelli.

 

Reakcije na prepuni Jadran: 'Cijene će morati rasti, negdje bi to moglo biti i do 200 posto'


Hrvatska obala ključa toliko da se bojazan kako privući turiste prometnula u dilemu: treba li ih odvući. Ministar turizma Gari Cappelli najavio je obaranje svih rekorda i predvidio dvoznamenkasti rast ovogodišnjih turističkih plodova.

Nin s oko 3000 stanovnika i Medulin sa 6500 ove su godine izbrojali povećanje od pet i pol puta! Novinari na sve strane bilježe incidente: svađaju se turisti s koncesionarima koji prisvajaju pravo na plaže i s lokalnim vlastima koje im ne daju da bezeciraju mjesta na plaži. Lokalni poduzetnici određuju bizarne tarife za parkiranje na suncu, a posebne za one u hladu, posebne za rezanje komada pizze, posebne za pitku vodu iz slavine. Poduzetnici se žale na manjak radne snage. Hvarski gradonačelnik Rikardo Novak nepoćudnim turistima priprijetio je kaznama od 700 eura. Aktivisti Pokreta otoka poručuju da treba pritisnuti kočnicu jer su lokalci dovedeni do ruba izgnanstva.

Probijeni limiti

Ukratko, Hrvatska probija svoje limite. Stvari treba mijenjati. 

Nakon “invazije” sedam kruzera koji su u Dubrovniku u samo jednom danu iskrcali devet tisuća gostiju, novi dubrovački gradonačelnik Mato Franković, koji je svome prethodniku predbacivao da je grad pretvorio u kasicu prasicu, obećao je zaokret. Najavio je uvođenje slotova, odnosno rezervacija kada turisti mogu doći na Pile i u luku. Kvalitetan suživot turista i Dubrovčana moguć je ograničenjem broja kruzera na ne više od dva dnevno, s maksimalnim brojem od 4000. Ideja nije nova, pokušavaju je provesti već desetak godina. No, stvar uvijek zapne na činjenici da to znači između tri i deset milijuna kuna manje u gradskoj blagajni. Franković misli da to Dubrovnik može podnijeti i da između kvalitete i novca treba birati kvalitetu.

Sada je došlo vrijeme kad to više i nije stvar izbora.

Miroslav Dragičević, šef konzultantske kuće Horwath Consulting, specijalizirane za turizam, procjenjuje da je takva mjera u Dubrovniku nužna ako želimo imati turizam na održiv način i pokazati da želimo preuzeti odgovornost i kontrolu za njegov razvoj. “Jer, nekontrolirani pristup izaziva reverzibilne osvete na dugi rok”, upozorava Dragičević i dodaje da je ovogodišnji bum dao povod za uzbunu: “Ovako više ne možemo, trebamo regulirati kvalitetu i kontrolirati kauboje u javnom prostoru. Nije svako zlo za zlo, možemo sve okrenuti prema kvaliteti, izradi kućnog reda kako bismo zaštitili ljude od nelagoda raznih vrsta”. Strah od manje novca u gradskoj blagajni Dragičević smatra neopravdanim i upozorava da upravo nečinjenje dovodi do pada prometa i manje kuna u proračunu.

 “Limitiranje kruzera jest populistička mjera, ali nije pogrešna”, komentira planove dubrovačkog gradonačelnika i Ivan Herak, savjetnik za ulaganja u turizam i predavač na doktorskom studiju Ekonomskog fakulteta u Osijeku.

Iskustvo Španjolske

Dragičević podsjeća da u turizmu postoje dva modela kontrole kapaciteta; administrativni koji uključuje planiranje, kućni red u skladu sa socio-kulturnim i infrastrukturnim okvirima i ekonomski model koji regulira odnos ponude i potražnje, a kad dosegne granice izdrživosti, cijene se dižu od 50, 100 do 200 posto.

“Zasad država konce turističkog biznisa ne drži u svojim rukama, jer se ukupni biznis događa kroz upotrebu dobara koja nemaju naslijeđena ni regulirana pravila igre i ponašanja”, smatra Dragičević i izlaz vidi u “decentralizaciji i prepuštanju odgovornosti lokalnim zajednicama da same donesu master planove poštujući javni interes”.

Herak, pak, podsjeća na iskustvo Španjolaca koji su gotovo na rubu turistofobije. Usprkos visokoj stopi nezaposlenosti, turizam smatraju najvećim problemom. Aktivisti se žale da model masovnog turizma ljude pretvara u robove, a zemlju u zabavni park, te da od cijele priče koristi imaju samo bogati. Gradonačelnik Barcelone Gerardo Pisarello jednim od problema smatra i jeftine smještajne kapacitete u gradu, poput onih koji se nude putem Airbnba.

Bolji uvjeti, bolji gosti

- Ako ne želimo turizam prepustiti autopilotu, moramo izgraditi, tvrdi Herak, novu paradigmu i uspostaviti realnije odnose između kapitala, zajednice i rada. “Sada su na jednoj strani turističke tvrtke koje ostvaruju ekstraprofite, a s druge strane lokalna zajednica koja ima benefite, ali i znatno veće troškove. Društvena zajednica i hotelijeri moraju sastaviti novu bilancu kojom će se pravednije u korist zajednice regulirati podjela prihoda i troškova koje stvara turizam”, kaže Herak i podsjeća na to kako je jedan od ključnih razloga razvoja turizma zapošljavanje.

U turizmu je zaposleno oko 150.000 ljudi, koji ostvaruju, tvrdi Herak, manja primanja u odnosu na prosjek te naglašava nužnost uvođenja instituta destinacijskog menadžmenta.

Analitičari upozoravaju da Vis nakon snimanja nastavka mjuzikla “Mamma Mia” u rujnu više neće biti isti - predviđaju da će cijene svega odletjeti u nebo, i nekretnina, i smještaja, i restorana. To se, naime, dogodilo grčkom otoku Skopelosu: godinu dana nakon snimanja prvog hita otok je postao jednako slavan kao i Rodos i Krf.

Tonku Ivčević, gradonačelnicu Komiže, to ne brine: “Previše se bure diže oko snimanja tog filma. Ne bojimo se navale jer imamo ograničene kapacitete. Ne može nam doći više ljudi nego što ih stane na otok. Vis je još uvijek natkriven otok, profilirao se za nautički turizam i obiteljske goste. Kapaciteti privatnog smještaja više se ne mogu širiti bez riješenih vlasničkih odnosa. Jedina ograničenja koja planiramo tiču se obilaska Modre špilje - radi se studija o optimalnom broju gostiju. Planiramo obnovu hotela s četiri zvjezdice i to je to. Uostalom, film će biti prikazan iduće godine, što znači da imamo dvije godine da razmislimo što ćemo! Vjerujem da će biti samo dodatna reklama za dolazak boljih i kvalitetnih gostiju.

Zagreb 'živi' preko zime i preko ljeta


Grad Zagreb turistički je iznimno popularan proteklih godina pa je tako u 2016. zabilježio skoro dva milijuna noćenja, imao više od milijun dolazaka i u odnosu na prethodnu godinu ostvario 15, odnosno osam posto rasta. Takva situacija sugerira potrebu za širim spektrom zaposlenika iz turističkog sektora, koji ispunjavaju kriterije potrebne za rad s gostima izvan Republike Hrvatske. A njih ima mnogo...

Konkretno, u 2016. stranaca je stiglo 907 tisuća, bitno više od 190 tisuća domaćih. Najviše dolazaka je bilo iz Koreje, Njemačke, Italije, SAD-a, Bosne i Hercegovine, Velike Britanije, Španjolske, Bugarske, Kine i Austrije, dok su najviše noćenja ostvarili turisti iz SAD-a, Njemačke, Koreje, Italije, Velike Britanije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Španjolske, Francuske i Austrije.

Smještajni kapaciteti moraju biti spremni na takvo stanje, a to se posebno odnosi na hotele, koji posluju svih 365 dana u godini i moraju biti na vrhunskoj razini kako bi gosti otišli zadovoljni te se vratili prvom prilikom. A tako i odu kad se susretnu s ljudima kao što je Petra Pernar (28), recepcionerka u zagrebačkom hotelu Palace. - Na ovoj poziciji radim posljednjih šest godina - započela je Petra iz Jastrebarskog.

Svaki istinski hotelijer zna rečenicu: "Mi smo dame i gospoda koji poslužuju dame i gospodu.", govori Petra Pernar

Ali, nije se slučajno našla u turističkom sektoru, on joj je ljubav od ranog djetinjstva. I s godinama se samo produbljuje.

- Moja ljubav prema hotelijerstvu i turizmu se rodila još u djetinjstvu pa sam odmah znala čime se želim baviti. Upisala sam hotelijersko-turističku školu u Zagrebu i kasnije odlučila obrazovanje usmjeriti na hotelski menadžment, te naposlijetku diplomirala na zagrebačkom VERN-u - započela je svoju zanimljivu priču Petra.

No, da bi stigla tu gdje jest, morala je ponešto zaobilaznim putem.

 - Oduvijek sam bila radoholičar pa sam se i prije no što sam diplomirala prijavila na natječaj jedne rent a car tvrtke te ubrzo i službeno dobila svoj prvi ozbiljan posao. Kasnije me to dovelo do mjesta hotela Palace i sadašnjeg radnog mjesta. Kroz učenje, praksu, osobno i iskustvo kolega, uspjela sam se izgraditi u osobu koja danas može reći da je istinski hotelijer - ponosno ističe Petra.

Presretna je što se njena ljubav prema poslu sjajno ukomponirala s činjenicom da je Hrvatska turistička top destinacija, prepuna potencijala i samim time može ispuniti ambicije svih koji žele konstantno napredovati u turističkom sektoru.

- Hrvatska je idealna za rad u turizmu. Ima ogroman potencijal, koji treba još i više iskoristiti jer mogućnosti je bezbroj. Mala smo zemlja, a puna prirodnih ljepota, kulturnih dobara te bogate tradicije i nasljeđa. Spoj mora, šuma, slapova, zelenila unutrašnjosti, bogatstvo i ljepota naših gradova i sela... Imamo sve da očaramo svaku vrstu gosta i da svaki nađe svoju razonodu i interes - govori Petra.

Kad se spominje goste, njih postoji raznih profila. Upravo zato Petra naglašava da osobe koje rade u turizmu moraju imati poseban osjećaj za to što rade. Ujedno, to je sjajan savjet svima koji tek počinju ili se odluče ući u turistički sektor.

- Što se tiče samih gostiju, svi mi koji radimo u turizmu imamo svoje favorite. Neki su simpatičniji od drugih, neki službeniji, neki nagrade dobru uslugu, a nekima to i nije tako bitno. Turizam nije mjesto za podjele.

Svaki istinski hotelijer zna rečenicu: "Mi smo dame i gospoda koji poslužuju dame i gospodu." I to bi trebala biti misao vodilja, ali i pravilo svima. Iskustvo me naučilo da bez obzira na vrstu gosta svatko najviše cijeni topao osmijeh, srdačnost,lice koje želi dobrodošlicu i ljubaznost. Prvi dojam i jest najbitniji. Da je soba najlošija na svijetu i da ima bilo kakav problem, ove kvalitete otvaraju sva vrata.

Kako Zagreb kotira u cijeloj toj priči, posebno kad se "hrvati" s konkurencijom drugih gradova u Europi, ali i svijetu?

- Zagreb se upravo zbog odlične usluge hotela, restorana, sadržaja, sigurnosti i čistoče probio u vrh europskog gradskog turizma. Toliko da sezona više ne traje par mjeseci već cijelu godinu - naglašava Petra i na samom kraju nudi još pokoji koristan savjet svima koji žele krenuti njenim putem:

 

- Prvenstveno morate voljeti ljude. Turizam može izgraditi čovjeka na puno načina. Naučiš biti bolji, drugačiji, tolerantniji, spremniji pomoći... Naučiš razvući osmijeh i to prijeđe u naviku. Svaki trud se isplati i rezultira uspjehom. Naposlijetku, uz turizam vam osmijeh postane svakodnevni dio života. Svima bih poručila da daju šansu turizmu.

MADRID - Ako je rast turizma održiv, a rastućim se brojem posjetitelja u brojnim destinacijama svijeta održivo upravlja u suradnji javnog i privatnog sektora, turizam nije neprijatelj nego vodi gospodarskom napretku i sredstvima za zaštitu okoliša i očuvanje kulturnih dobara, poručio je glavni tajnik UNWTO-a Taleb Rifai.


Rifai, koji je na kraju dugogodišnjeg mandata na čelu Svjetske turističke organizacije-UNWTO (specijalizirane agencije UN-a za turizam), poručio je to povodom brojnih izvješća posljednjih mjeseci iz cijelog svijeta o tzv. turističkoj fobiji, na koju ukazuju slike ljudi koji prosvjeduju protiv "invazije turista".

"Iako su kao gospodarska aktivnost, turistička i industrija putovanja relativno mladi, jer se intenzivnije razvijaju od sredine 20. stoljeća, ipak su postali iznimno važni i za svjetsku i brojne nacionalne ekonomije. Danas turizam generira 10 posto svjetskog BDP-a, jedno na svakih deset radnih mjesta i 7 posto svjetske trgovine te je i ključan za platnu bilancu mnogih zemalja", ističe Rifai, podsjećajući da je UNWTO upravo zbog golemog utjecaja turizma u svijetu ovu godinu označio i Međunarodnom godinom održivog turizma za razvoj.

Ne sumnjajući da turizam može pomoći u rješavanju mnogih izazova te naglašavajući da svaki rast donosi i odgovornost, Rifai ističe da održivi turizam promiče očuvanje okoliša, zaštitu materijalne i nematerijalne baštine te angažman, predanost i poštivanje lokalnih zajednica.

"Upravljanje rastućim brojem posjetitelja u mnogim popularnim područjima planeta, uključujući i gradove, presudno je za domaće stanovništvo, kao i za strane i domaće turiste, pogotovo u zemljama poput Španjolske ili Francuske, gdje je udjel domaćih turista i veći od stranih", ocjenjuje Rifai. Dodaje da održiv rast turizma podjednako traži snažnu, održivu turističku politiku i angažman svih nacionalnih i lokalnih vlada, uprava tvrtki privatnog sektora, lokalnih zajednica, stanovnika i samih turista.

Smatra i da sektor treba regulirati, ali ne propisima koji bi ograničavali njegov rast, nego takvima koji će osigurati njegovo održivo upravljanje i uz akcije poput učinkovitih, holističkih i integriranih mehanizama za upravljanje brojem posjetitelja na web stranicama, politikom smanjenja sezonalnosti, poticajima privatnom sektoru da ulažu u nova područja i proizvode te za smanjenje potrošnje energije i vode.

"Iznimno je važno uz turističke subjekte u planiranju turizma konzultirati i lokalne zajednice i njihovo mišljenje. Iako je 'turistička fobija' građana uglavnom neopravdana, može se povezati s nepravilnim ponašanjem i radom ilegalnih tvrtki, oštećenjima morskih i kopnenih ekosustava ili lošeg ponašanja dijela putnika", kaže Rifai.

Smatra da se treba nastaviti s omogućavanjem kapitaliziranja prednosti turizma u smislu stvaranja novih radnih mjesta, gospodarskog razvoja i kulturne interakcije, ali uz istodobno, jače nego dosad sprječavanje negativnih učinaka i utjecaja.

"Zajedno možemo nastaviti s izgradnjom održivog, ravnopravnog i dobro upravljanog turističkog sektora koji podržava mnoge živote diljem svijeta i može nas obogatiti svaki put kad negdje otputujemo, a to promovira i UNWTO motom kampanje Međunarodne godine održivog turizma za razvoj - putovanje, uživanje i poštovanje", zaključuje Rifai.

Svijetom je u prva četiri mjeseca ove godine putovalo 370 milijuna stranih turista, što je 21 milijun ili 6 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, pri čemu su gotovo sve svjetske regije zabilježile poraste, uz naznaku vrlo pozitivnih izgleda za razdoblje svibanj-kolovoz, objavila je Svjetska turistička organizacija UNWTO.

Najnoviji podaci o putovanjima stranih turista po svijetu sažeti su u novom izdanju svjetskog turističkog barometra UNWTO-a, iz koje komentiraju da prva četiri mjeseca u godini obično predstavljaju blizu 30 posto ukupnih godišnjih brojki međunarodnih turističkih dolazaka.

Naglašavaju da je većina odredišta zadržala dobre prošlogodišnje rezultate i da su se neka, koja su zadnjih par godina imala problema, u prvom dijelu ove godine pomalo oporavila, što potvrđuju primjerice bolji rezultati Bliskog istoka i sjeverne Afrike.

"Odredišta pogođena negativnim događajima tijekom prošle godine sada pokazuju znakove oporavka, što je dobrodošla vijest za sve, a pogotovo za odredišta koja ovise o turizmu", kaže glavni tajnik UNWTO-a Taleb Rifai.

Najbolji rezultati u 12 godina s najvećim optimizmom za ljeto

UNWTO-ov panel stručnjaka turističke rezultate u prva četiri ovogodišnja mjeseca ocjenjuje najboljima unazad 12 godina, koji su, kao se dodaje, premašili očekivanja, pogotovo za Europu.

"Svjetski turistički stručnjaci koje godinama svaka četiri mjeseca anketiramo izrazili su velika očekivanja i za razdoblje od svibnja do kolovoza ove godine, te su u tome ujedno i najoptimističniji u desetljeću, i vjeruju da će u većini svjetskih turističkih odredišta vrhunac ove turističke sezone biti izniman", iznose iz UNWTO-a dodajući da je to najvećim dijelom potaknuto odličnim četveromjesečnim rezultatima u Europi.

Europa prva s rastom od 6 posto

Stranih turista u Europu je ove godine, po podacima UNWTO-ovog barometra, u prva četiri mjeseca stiglo 6 posto više nego lani, što je veći porast od prognoza i što objašnjavaju povratkom povjerenja u neka odredišta na koja su negativno utjecali sigurnosni incidenti.

"Rezultati su se posebno poboljšali u južnoj mediteranskoj Europi, gdje je u prva četiri mjeseca bilo 9 posto više stranih turista, za razliku od istog lanjskog razdoblja kada ih je bilo 1 posto više. Bolje rezultate ima i zapadna Europa za 4 posto, dok je sjeverna Europa s 9 posto nastavila bilježiti najveći rast u Europi, a srednja i istočna Europa slično kao lani poraste od 4 posto", iznose iz UNWTO-a.

Isti ukupni porast dolazaka stranih turista od 4 posto imala je i regija Azija i Pacifik, u čemu su najbolje rezultate i poraste od 14 posto ostvarili u podregiji južne Azije, dok je Oceanija imala 7 posto više stranih turista, jugoistočna Azija 6 posto više, a sjeverna Azija 5 posto više.

U Amerikama je međunarodnih turističkih dolazaka bilo 4 posto više nego u prošlogodišnja prva četiri mjeseca, od čega u južnoj i srednjoj Americi 7 posto više, u sjevernoj Americi 3 posto više, a na Karibima 2 posto više.

Za Afriku iz UNWTO-a napominju da imaju ograničeno dostupne podatke koji pokazuju ukupni porast međunarodnih dolazaka za 8 posto, s naglaskom na snažni oporavak sjeverne Afrike sa 18 posto više dolazaka stranih turista, te Bliskog istoka gdje je došlo oko 10 posto više turista, nakon što su u isto vrijeme prošle godine imali pad od 4 posto. (Hina)

Europski bi se turisti mogli okrenuti destinacijama poput Bugarske i Cape Verdea ako požele izbjeći visoke cijene u turistički popunjenim španjolskim odredištima, rekao je u četvrtak izvršni direktor europskog turoperatora TUI-ja.

U protekle dvije godine turisti su se okrenuli Španjolskoj zbog sigurnosnih problema u Tunisu, Egiptu i Turskoj. Tako je u prvoj polovini ove godine broj turista u Španjolskoj poskočio 12 posto, na 36,4 milijuna.

U prošlom tjednu pojavila su se i medijska izvješća da kronična pretrpanost pojedinih popularnih turističkih mjesta izaziva negativnu reakciju domaćih stanovnika prema posjetiteljima.

"Španjolska je prilično puna", rekao je Fritz Joussen novinarima na konferenciji za medije nakon što je grupa TUI izvijestila o poslovnim rezultatima u trećem fiskalnom tromjesečju. "U prošloj smo godini imali rekordne rezultate a i u ovoj ćemo godini biti na sličnim razinama ", dodao je Joussen.

Po njegovim je riječima većina građana Španjolske zadovoljna što turisti dolaze jer osiguravaju poslove i podupiru gospodarstvo. Čelnik TUI-ja pritom dodaje da bi zbog rasta cijena u uvjetima velike potražnje u igru mogle ući i druge, cjenovno povoljnije destinacije.

"Kada je potražnja jako velika, cijene su visoke, od čega koristi imaju druge, povoljnije destinacije, i upravo to se sada događa", tumači Joussen.

Veće cijene mogu biti važan faktor za britanske turiste, kojima je odmor poskupio zbog slabljenja funte nakon odluke o izlasku iz Europske unije.

"U početku je potražnja nešto oslabila ali sada pokazuje otpornost, što znači da su se ljudi privikli na više cijene", tumači čelnik TUI-ja.

Dodaje također da vjerojatno neće smanjivati kapacitete u Turskoj u sljedećoj godini jer se potražnja vraća. TUI će također nastojati vratiti u program Tunis, iako  konačna odluka još nije donesena, poručio je.

Konkurent Thomas Cook također planira ponovno prodavati odmore u Tunisu nakon što je London izmijenio preporuke za tu zemlju. Upozorili su ipak da će im za to trebati vremena.

TUI je pak povisio procjenu rasta godišnje prodaje na "znatno iznad" tri posto nakon što su izvijestili o 38-postotnom povećanju temeljne dobiti u trećem fiskalnom tromjesečju, na 221,6 milijuna eura, djelimice zahvaljujući i kasnijem Uskrsu u ovoj godini.

Također su potvrdili da očekuju rast temeljne dobiti u ovoj godini od najmanje 10 posto.

(Hina/Reuters)