Najbolja sezona dosad, s čak 35 dana u kojima smo imali milijun i više turista, polako jenjava, jesmo li što naučili

Mnogi su ovog ljeta osvjetlali turistički obraz, ali neki se još muče s turističkom abecedom.

10 IN

1. Dugotrajna priprema
Turizam u Hrvatskoj ima svojih minusa, ali ne može se ne priznati da je naša zemlja danas nadaleko jednostavno “in”. U to su uložena sada već desetljeća angažmana naših turističkih radnika, ali i splet okolnosti koji je turski turizam praktički izbacio iz igre i koji Egipat i Tunis još uvijek drži podalje od glavnih turističkih tokova. No valja mu odati priznanje, sve to ne bi pomoglo da domaći turizam paralelno i sam nije solidno odrađivao svoju domaću zadaću.

2. Vrhunski hoteli i vile
Iako se zbog gužvi na trenutke u špici sezone stječe dojam da smo osuđeni na masovni turizam, valja podsjetiti da Jadran danas obiluje vrhunskim hotelima i vilama (u ponekima za samo jedno noćenje valja izbrojiti 9000 eura!). Svake se godine otvaraju deseci novih, koji ekskluzivom mogu zadovoljiti i najizbirljivijeg gosta.

3. More i dalje adut
Iako su koncesionarske teme – i, uostalom, ponašanje pojedinih koncesionara, koji ležaljkama okupiraju veći dio plaža nego što im zakon dopušta – nama domaćima malo pokvarile gušte, za ekološki sve osvještenije strance ipak najveći adut i dalje ostaje kristalno bistar Jadran.

4. Festivalski turizam
S nekoliko desetaka glazbenih i filmskih festivala Hrvatska je uhvatila priključak i s tzv. festivalskim turizmom, koji u pravilu privlači nešto mlađu, ali prilično imućnu populaciju. Procjene kažu da festivalski turizam u Hrvatskoj generira do milijun noćenja, uz prosječan boravak od pet dana i prosječnu potrošnju po putovanju od oko 750 eura.

5. Plaže za starije i nemoćne
Plaže s prilagođenim ulazom u more i rukohvatom, bez čega stariji i invalidi teško mogu u more ili to uopće ne mogu, sve češći je standard u mnogim turističkim mjestima. Nažalost, mahom na sjeveru naše obale, dok je na većini dalmatinskih plaža ta mogućnost još uvijek tek misaona imenica.

6. Sadržaji sve brojniji
Osvijestili su naši domaćini uvelike da se rijetki gosti od jutra do navečer žele izležavati na plaži pa je sve više plažne razonode i drugih sadržaja, biciklističkih staza, izletničkih ruta...

7. City break destinacije
Trend posjeta većim gradovima u Europi prisutan je već neko vrijeme, a zahvatio je i Hrvatsku. Kao dvije najuspješnije domaće city break destinacije nametnuli su se Zagreb i Split, a brzorastući broj posjetitelja svjedoči da su se naši gradovi dobro snašli u svojoj novoj ulozi.

8. Luksuz u zimmer freiju
Bujajući obiteljski smještaj mnogima je trn u oku. Neki čak misle da je generator masovnog turizma. Zaboravljaju da od toga žive deseci tisuća obitelji, da tu vrstu smještaja gosti žele (od početka godine njih pet milijuna), ali i da sve više domaćina prati trendove pa u svojim objektima nude bazene i komfor ravan hotelskom.

9. Zeleni odmor u zaleđu
Obala je i dalje prva crta našeg turizma, ali, nasreću, potražnja se širi i u unutrašnjost. Samo zaleđe jadranske obale to već i te kako osjeća, a trend zelenog odmora u ljetnim mjesecima, recimo, već je zahvatio Liku i Gorski kotar.

10. Magnet za filmaše
Scene iz Igre prijestolja, Ratovi zvijezda, Robina Hooda... snimljene kod nas turizmu su priskrbile puno publiciteta, a da je Hrvatska magnet za filmaše u velikom stilu potvrđuje snimanje filma Mamma Mia na Visu te potkraj godine i Jamesa Bonda u Dubrovniku.

10 OUT

1. Drakonske kazne
Kolikogod se činilo da nedolično ponašanje i odijevanje dijela naših gostiju prelazi sve granice, kazne, pogotovo drakonske od 500 i 700 eura, poput hvarskih, nisu odlika dobrih domaćina. Reda mora biti, ali za to postoje komunalni redari, a kad stvar ozbiljno izmiče kontroli, zašto jednostavno ne ureduje policija?!

2. Priučeni umjesto izučenih
Tko se kod nas na moru nije susreo s nezainteresiranim, neljubaznim ili jednostavno nesposobnim konobarom, prodavačem? Ili da mu je servirana čak i ispodprosječna pizza? Radna snaga zasigurno je jedna od slabijih karika našeg turizma. Ali to na dušu ide poslodavcima koji već dugo štede na radnicima pa se sada, kad mnogi sezonci imaju priliku za bolju plaću raditi u inozemstvu, suočavaju s ozbiljnom nestašicom radne snage.

3. Fobija od turista
Europljani, čini se, gužve podnose bolje. Nas je špica sezone, s više od milijun turista dnevno, potpuno uneredila i zamalo iznjedrila pravu fobiju od turističke navale. Kao da i neki ozbiljni ljudi zamišljaju da je moguća ona iz vica; šaljite šolde i stojte doma.

4. Nisu svi bili spremni
Još zimus, kako su se redali europski turistički sajmovi, bilo je jasno da Hrvatskoj slijedi još jedna sezona rekorda. Novi vodovod ne gradi se u nekoliko mjeseci, ali vremena je bilo dovoljno da se, recimo, naprave improvizirana, sezonska parkirališta. Ili da se osmisli privremena ljetna regulacija prometa.

5. Kad noćni klub diktira
Na Jadranu praktički nema mjesta koje ove sezone ne bilježi nove plusove. Jedni ih broje s puno veselja, drugi gunđajući kakve goste imaju. Ovim drugima na naplatu dolazi razvoj bez strateškog promišljanja i vizije. Kad se turistička budućnost prepusti stihiji koja, recimo, uslijedi otvaranjem noćnih klubova, onda je kasno kukati što u mjesto dolazi samo mlađarija.

6. Vrhunska cijena, a “roba”?
Ma koliko bilo teško prihvatiti što je na Jadranu svake sezone sve skuplje, na to se ne može utjecati. Takav je mehanizam tržišta, a dobra potražnja čini svoje. No ne može se šutjeti kad domaćini pod cijenom za vrhunsko “švercaju” sasvim prosječnu “robu”. A toga je opet bilo i previše.

7. Česte smjene ministara
Nisu ni drugi resori prošli puno bolje, no turizam je imao peh da je u Milanovićevoj Vladi imao dva ministra pa su se u pet godina na toj funkciji izredala četvorica. Prekratko da bi ijedan kardinalno zgriješio, ali i da bi ostavio pečat.

8. Turizam na – pauzi
Neki još ne shvaćaju da se usred sezone – od jedan do tri – ne može otići na pauzu. Da stvar bude gora, u tome su zatečeni čak i neki djelatnici turističkih informativnih ureda?!

9. Sluša li tko turiste
Mnogi poslovni prostori u većim centrima, u kojima su nekad vrijedno radili zanatlije, danas su suvenirnice, fast-foodovi, kafići... Zanati se gase, država ne prepoznaje priliku, a u konačnici nitko ne sluša ni što turisti žele. A oni iz Zagreba, recimo, odlaze fascinirani, oduševljeni što mogu kupiti – ručno izrađene cipele.

10. Kao na kolodvoru
Za loše uređeno i održavano mjesto postoji uzrečica – kao na kolodvoru. E, pa ona, nažalost, i dalje stoji. Kolodvori i autobusne stanice u mnogim su mjestima u takvom stanju da bi putnik mogao pomisliti da se netom dovezao vremeplovom i stigao ravno u neka prošla, zaostalija vremena. 

DIREKTOR HTZ-A U ŠIBENIKU

Novi direktor Hrvatske turističke zajednice Kristijan Staničić sastao se danas u Šibeniku sa šibensko-kninskim županom Goranom Paukom, direktoricom županijske Turističke zajednice Željanom Šikić te s turističkim djelatnicima s područja županije. Staničić je u Šibenik došao predstaviti se kolegama te s njima popričati o bitnim čimbenicima u turizmu i razvoju strategija za iduću sezonu.

- Održali smo vrlo konstruktivan razgovor o turističkim temama bitnim za Šibenik i cijelu županiju koja ostvaruje odlične rezultate. Najviše smo govorili o nautičkom turizmu budući Šibensko-kninska županija predvodi u Hrvatskoj u tom turističkom segmentu. Upoznao sam kolege i s aktivnostima našeg ureda, s naglaskom na dva javna poziva koja smo objavili prije desetak dana. Jedan je za udruženo oglašavanje, a drugi za strateške projekte u turizmu. Cilj je ove godine na vrijeme pripremiti se za sezonu 2018. godine, kvalitetno se oglašavati na svjetskom turističkom tržištu, pojačati zračni promet u Hrvatskoj i produžiti sezonu – rekao je Staničić nakon sastanka u Šibeniku.

Šibensko-kninski župan Goran Pauk pohvalio se odličnim turističkim rezultatima.

- Na današnji dan nedostaje nam samo 6.000 noćenja do brojke od šest milijuna, što smo lani u županiji ostvarili tek krajem listopada. Ne bi rekao da smo prekapacitirani, jedino u sedmom i osmom mjesecu nemamo previše prostora za napredak. Ali, u županijskom prostornom planu područja namijenjena turizmu iskorištena su tek 30 posto. Tu imamo velik prostor za napredak i moramo ta područja kvalitetno iskoristiti. Velik potencijal koji smo tek počeli koristiti za produženje sezone je i agrarni turizam u našem zaleđu. Dakle, imamo još prostora za napredak i ne trebamo ići na rezanje broja dolazaka – rekao je župan Pauk.

Velik potencijal za produženje sezone je i razvijanje kulturnog turizma.

- Šibenik ima privilegiju biti na UNESCO-vom popisu baštine i takve sadržaje kroz brojna događanja dodatno valorizirati – rekao je direktor HTZ-a.

Kolika će biti zarada od aktualne turističke sezone, još je rano govoriti, kaže Staničić jer će se financijska dobit znati tek na početku iduće godine kad se podvuče crta nad ovom.

- Međutim, uvjeren sam da će financijski efekt pratiti broj noćenja i dolazaka. Naš turistički proizvod je porastao i u kvaliteti što nosi i višu cijenu. Napravit ćemo detaljnu analizu koliko troše gosti po danu. Nekakav prosjek je 66 eura po osobi, ali ima indicija da ta brojka raste – zaključio je direktor HTZ-a Kristijan Staničić.

Direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Kristjan Staničić izjavio je u srijedu u Opatiji da se raznim projektima želi povećati turistički promet u pred i posezoni, bolje se povezati s glavnim emitivnim tržištima te na međunarodnom tržištu bolje pozicionirati Hrvatsku kao aviodestinaciju. 

Staničić je to izjavio nakon sjednice Turističkog vijeća Turističke zajednice Kvarnera, objašnjavajući i da je to bio jedan od radnih sastanaka u okviru njegova obilaska terena radi informiranja o aktivnostima Glavnog ureda HTZ-a, a koji se provode s ciljem povećanja turističkog prometa u posezoni te radi izrade godišnjeg plana rada za 2018.

"Cilj je, a to proizlazi iz naših strateških dokumenata, povećati turistički promet u pred i posezoni, kako bi se rasteretilo vršno opterećenje u glavnoj turističkoj sezoni. Cilj je još bolje i učinkovitije pozicionirati Hrvatsku kao turističku destinaciju na međunarodnom turističkom tržištu, odnosno kao aviodestinaciju. Niz projekata koji su pred nama biti će usmjereni upravo ka ta dva cilja - da se još bolje povežemo s ključnim emitivnim tržištima i da to povezivanje bude naglašeno u pred i posezoni", rekao je Staničić, dodajući da se razgovaralo i o udruživanju sredstava, o javnom pozivu za udruženo oglašavanje i za strateške projekte kojeg je Glavni ured objavio prije desetak dana. 

Govoreći o ovogodišnjoj turističkoj sezoni u cijeloj Hrvatskoj, rekao je da je turistička godina, prema broju dolazaka i noćenja, izuzetno uspješna, da je rast još uvijek dvoznamenkast, a očekuje da će se, s obzirom na najave, takva razina rasta zadržati do kraja godine. To pred nas stavlja nove izazove i odgovornost da taj trend nastavimo i u sljedećoj godini, poručio je Staničić.

Na sjednici Turističkog vijeća Turističke zajednice Kvarnera, koja je održana u opatijskom Hotelu Navis, razgovaralo se i kako unaprijediti turistički promet u Zračnoj luci Rijeka, a Staničić vjeruje kako će se i taj projekt uspješno završiti.

Primorsko-goranski župan i predsjednik Turističke zajednice Kvarnera Zlatko Komadina ocijenio je da rezultatima u županiji svi mogu biti zadovoljni, jer je u prvih osam mjeseci ostvareno 10 posto više turističkih dolazaka i noćenja nego u istom razdoblju lani. Kako je istaknuo, danas se razgovaralo o unaprjeđivanju turizma te o tome što se očekuje od nove zakonske regulative.

"Mi u županijama očekujemo jačanje uloge županijskih turističkih zajednica, potkrijepljeno s preraspodjelom sredstava od povećanja boravišne pristojbe više u korist u županijskih turističkih zajednica, kako bismo mogli pojačano financirati udruženo oglašavanje, promidžbu destinacije i kapitalne projekte", rekao je.

Komadina je naveo da su u sezoni na području županije svi kapaciteti puni te da prostora za povećavanje prometa ima samo u pred i posezoni te da su najviše kategorije privatnog ili hotelskog smještaja najbolje popunjene. Struktura smještaja u županiji je takva da oko četvrtinu čine hoteli, četvrtinu kampovi, a oko polovice je privatni smještaj, pa, smatra, treba težiti povećanju hotelskog smještaja.

Direktorica Turističke zajednice Kvarnera Irena Peršić Živadinov navela je da je u prvih osam mjesecu na Kvarneru ostvareno više od 15 milijuna noćenja, ili oko 1,3 milijuna više nego u istom razdoblju lani, a dobar se dobar trend očekuje i u posezoni.

Po njenim riječima, važno je da se najjači proizvodi i dalje razvijaju, primjerice zdravstveni turizam, gastronomija, biciklizam, pješačenje, a pripremaju se i novi proizvodi kako bi gosti još više dolazili tijekom pred i posezone.

Najave za posezonu su iznimno dobre, a jedan od ciljeva i razlog pokretanja svih projekata je upravo jačanje dolazaka u pred i posezoni. U prvih šest mjeseci smo imali čak 25 posto više noćenja nego prošle godine, što pokazuje da se predsezona pojačava, da su proizvodi koje razvijamo dobri, a tako ćemo i nastaviti, istaknula je Peršić Živadinov.

Poručila je i da Kvarner ne želi biti destinacija za masovni turizam, već se radi na povećanju kvalitete smještaja i usluga. "Imali smo povećanje potražnje za smještajem s pet zvjezdica od čak 150 posto, što ukazuje da se kvaliteta na Kvarneru povećava, a to prate i izvanpansionska potrošnja i financijski rezultati", rekla je Irena Peršić Živadinov. (Hina/FaH)

U finale izbora za najbolji turistički apartman ili kuću za odmor u Europi 'European Holiday Home Award' ušlo je 12 hrvatskih smještajnih objekata, a svečano proglašenje pobjednika održati će se 14. rujna, priopćili su jučer iz Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Proglašenje će biti na gala večeri u organizaciji Europske udruge za obiteljski turizam (EHHA), čija je Zajednica obiteljskog turizma pri HGK članica od ožujka.

"Takav uspjeh smještajnih objekata iz Hrvatske potvrda je rada Zajednice obiteljskog turizma pri HGK na unapređenju kvalitete promicanjem specijalizacije, brandiranja i edukacije razvijenih kroz godišnji ciklus nacionalnih i klasterskih Foruma obiteljskog smještaja putem kojih se educira više od 6000 domaćina obiteljskog smještaja“, kazao je predsjednik Zajednice obiteljskog turizma pri HGK Nedo Pinezić.

Nominirani iz Hrvatske su Villa Vista u mjestu Zamask, apartmani Sreser na poluotoku Pelješcu, kuća za odmor Verudica, Villa Sea Edge, Holiday Villa iz Splita, Villa Falcon Rook, Gornje Podbablje kod Makarske, Villa Milica, Villa Prosika, Split-Srinjine, Vadediji kod Žminja, kuća za odmor Ulika.

Nakon prve faze, stručni žiri je odabrao po osam finalista za svaku kategoriju, među kojima je čak 12 iz Hrvatske, odnosno najmanje jedan u svakoj od kategorija.

Kategorije u kojima je bilo moguće konkurirati su najbolji smještaj za odmor u europskoj prijestolnici, najbolji smještaj za odmor na plaži, najbolji smještaj za obiteljski odmor, najbolji zeleni smještaj za odmor, najbolji smještaj za odmor s kućnim ljubimcima, najbolji smještaj za zdravstveni i wellness odmor, najbolje jedinstveno mjesto za odmor te najbolji pristupačni smještaj za odmor.

"Ukupno je bilo prijavljeno 425 smještajnih objekata iz 18 zemalja s ukupno 640 nominacija. Najviše je prijava po zemljama pristiglo, nakon Španjolske, upravo iz Hrvatske, točnije iz Istre i Dalmacije, a upravo su iz tih regija i finalisti“, istaknula je zamjenica predsjednika Zajednice obiteljskog turizma pri HGK Danijela Čavlović, koja je ujedno i članica Povjerenstva za ocjenjivanje European Holiday Home Awarda.

Iz HGK podsjećaju da se u rujnu otvaraju prijave za dodjelu nagrada za obiteljski smještaj u sklopu akcije „Turistički cvijet – Kvaliteta za Hrvatsku“, a prijave će se moći poslati putem obrasca koji će biti sljedeći tjedan objavljen na web-stranicama HGK. (Hina)

Turistička zajednica grada Zagreba daruje svim sugrađanima besplatne razglede grada na hrvatskom jeziku.

Počevši od 2. rujna pa sve do 30. listopada, svi zainteresirani imat će priliku naučiti nešto više o svom Zagrebu. Polasci su predviđeni subotom u 16:00 i 17:00 sati ispred Turističkog informativnog centra na Trgu bana Jelačića. Edukativno razgledavanje grada u pratnji turističkog vodiča trajat će dva sata, svaki sudionik dobiva licitarsko srce dok su razgledi podijeljeni u tri različita obilaska:

Zagrebarium – kostimirani razgled grada koji priziva čudnovati Zagreb s kraja 19. stoljeća. Traže se tragovi tog vremena u današnjem Zagrebu uz priče o naglom razvoju grada, hrvatskim izumiteljima i alkemiji našeg grada. Početak u 16:00 sati.

Zeleni Zagreb – povodom obilježavanja Međunarodne godine održivog turizma, ovaj razgled svima omogućava upoznavanje i uživanje u prekrasnim oazama Zelene potkove grada. Početak u 16:00 sati.

Redoviti razgled grada – obilazak najpoznatijih atrakcija. Početak u 17:00 sati.

“Svi zainteresirani se mogu prijaviti isključivo petkom za sljedeći dan (subotu) na broj telefona 099 21 99 987, pri tom je obvezno napomenuti za koji obilazak se prijavljuju. Napominjemo da je broj aktivan od 9 sati do popunjenja grupe.” ističu iz TZ Zagreba.

Upoznajte svoj grad i budite ambasadori hrvatskog turizma.

Odlična turistička priča i jako važan segment u mozaiku našeg turizma koji smo apsolutno zanemarili. Grad su ljudi, pa tako i domaći ljudi su turizam i najbolji ambasadori hrvatskog turizma. Lokalno stanovništvo daje ritam i puls destinaciji, a gosti žele upoznati nas i našu kulturunu življenja, običaje, naše priče… jer upravo je to sama esencija turizma.

JESTE ZNALI KAKO JE ZAGREBAČKA USPINJAČA JE NAJKRAĆA ŽIČANA ŽELJEZNICA NA SVIJETU NAMJENJENA JAVNOM PROMETU!  FORA PRIČA I DOŽIVLJAJ, ZAR NE? PROVOZAJTE SE S SVOJI GOSTIMA USPINJAČOM I ISPRIČATE IM PRIČU O GRADU

Ambasador hrvatskog turizma je osoba koja je ponosna na našu zemlju, povijest, običaje, kulturu, naslijeđe, uspjehe – ponosna što je Hrvat. Ambasador hrvatskog turizma je osoba koja promovira svoju tradiciju i svoj kraj, koja poštuje samog sebe, jer ako ne poštujemo sami sebe neće nas poštivati niti drugi. Ambasador hrvatskog turizma može biti svatko, možete biti i Vi. Kada Vas gost pita što mogu vidjeti u Vašem gradu budite spremni uputiti ih u sve lokalne priče. Ispričajte mu priču o svojoj tradiciji, kulturi i običajima. Preporučite mu odlične turističke priče koje može doživjeti u Vašem gradu ili okolici. Također, kako bi bili ambasador hrvatskog turizma ne morate biti i turistički djelatnik. Ako Vas gosti na ulici pitaju za savjet, sigurno se možete pohvaliti nekim lokalnim turističkim pričama ili ga bar uputite do turističke zajednice u gradu.

GRAD SU LJUDI, PA SU TAKO I DOMAĆI LJUDI TURIZAM TE NAJBOLJI AMBASADORI HRVATSKOG TURIZMA

Loklane turističke ture za svoje građane, koliko znam osim Zagreba, organiziraju i u Vinkovcima, Splitu i Rijeci. Jako važan segment s kojim građani moraju biti upozanti i ponositi ako se ozbiljo želimo baviti turizmom, pogotovo u destinacijama koje primarno žive i razvijaju se od turizma.

Upoznajte svoj grad i sve skrivene priče koje pirča. Vjerujte mi, ugodno će te se iznenaditi. Budite turist u vlastitom gradu kako bi ga što bolje doživjeli i samim time tu priču i doživljaj prepričali našim turistima. Budimo ponosni na naš identiet, povijet, baštinu, kulturu jer se svakako imamo čime ponositi.

Budite ambasadori hrvatskog turizma, pričajte priče.

Rekorde u ovoj turističkoj sezoni bilježi i peta kompanija hrvatskog hotelijerstva - Grupa Jadranka.

Milijunto noćenje ove je godine ostvareno 10 dana ranije nego prošle, 2016. godine, što je potvrda odličnih rezultata ostvarenih u Jadranci, s obzirom da sezona još uvijek traje i gosti i dalje pristižu na otoke Lošinj i Cres.

Ranije ostvarenje milijuntog noćenja ne čudi s obzirom da lošinjska Grupa Jadranka kontinuirano ulaže u unaprjeđenje cjelokupne premium ponude s 5* u uvali Čikat, prvenstveno hotela Bellevue, Boutique hotela Alhambra te vile Hortensie, ali i ponude na razini visoke 4* u Vitality hotelu Punta, Family hotelu Vespera te hotelu Aurora. Tome treba dodati i Jadranka kampove Baldarin, Slatina, Bijar te kamp Čikat u kojemu se nalazi i prvi aquapark na otocima, što mu je donijelo visoke 4*.

„Hrvatski turizam napokon postiže rezultate kakve zaslužuje, stoga je svima u Grupi Jadranka iznimno drago biti dio uspješnog turističkog koncepta. Ostvarenje milijuntog noćenja u ranijem terminu dodatno je priznanje našem predanom radu i neprekidnom trudu da svojim gostima pružimo najbolje i učinimo njihov boravak na Lošinju što ugodnijim, a ljetovanje nezaboravnim“,istaknuo je Goran Filipović, član Uprave Grupe Jadranka. Posebnu pažnju Grupa Jadranka posvećuje prilagođavanju svoje ponude zahtjevima tržišta i segmentaciji gostiju, a sjajan rezultat takve učinkovite prilagodbe kompleksnim trendovima očituje se i u sve ranijem ostvarenju milijuntog noćenja.

Hoteli i vile grupacije Lošinj Hotels & Villas, osim što idu u korak sa svjetskim trendovima u turizmu i hotelijerstvu, uvode i vlastite. Jedan od njih je i jedinstvena suradnja s sa 70-ak obiteljsko poljoprivrednih gospodarstava diljem Hrvatske, čije su izvorne namirnice implementirane u ponudu, a njihova dostupnost presudan faktor u kreiranju dnevnih menija. Podsjetimo, u posljednjih pet godina Grupa Jadranka uložila je u razvoj više od 100 milijuna eura, što je već sada rezultiralo većom prepoznatljivošću lošinjske turističke ponude.

Doprinos nastavku takvoga trenda bit će i realizacija daljnjih planiranih investicija u sljedećih tri do četiri godine koje obuhvaćaju i projekte proširenja Zračne luke Mali Lošinj te izgradnju Eco Golf Resorta Matalda, što predstavlja dodanu vrijednost i sadržaj te osigurava željeni produžetak turističke sezone.

ZAGREB - Državni zavod za statistiku objavit će u srijedu prve procjene rasta BDP-a u drugom kvartalu ove godine i po svemu sudeći tu neće biti nikakvih iznenađenja. Većina analitičara, ali i članova Vlade s kojima smo razgovarali očekuje da će rast BDP-a u drugom tromjesečju ove godine, u odnosu na isto razdoblje 2016. godine, biti tri posto. Uz to, Hina je objavila anketu u kojoj je razgovarala sa sedam makroekonomista na osnovu čijih su procjena došli do prosječnog rasta od tri posto. Makroekonomisti koji su sudjelovali u anketi Hine procjenjuju stope rasta od 2,8 do 3,4 posto.

Ako se sve to prognoze ostvare, gospodarstvo će rasti snažnije nego u prvom tromjesečju kad je stopa rasta bila 2,5 posto, a značit će to i 11 uzastopno tromjesečje rasta BDP-a.

Porasla maloprodaja

– Rast hrvatskog gospodarstva bit će u okvirima kakve imaju slične zemlje poput Španjolske ili Portugala, u kojima je rast BDP-a uvelike ovisan o turizmu. U Španjolskoj je u drugom kvartalu BDP rastao po stopi od 3,1 posto, u Portugalu 2,8 posto. Tako će biti i u Hrvatskoj, mislim da možemo očekivati rast od tri posto – procjenjuje ekonomski analitičar Željko Lovrinčević.

Kad se spominje utjecaj osobne potrošnje na rast BDP-a, Lovrinčević ističe da treba voditi računa da je i u tom slučaju prisutan utjecaj turizma, jer se procjena osobne potrošnje temelji na podacima iz maloprodaje, a tu se ne radi razlika u potrošnji domaćih i inozemnih kupaca. Tomu u prilog ide i činjenica da je u drugom tromjesečju ove godine maloprodaja porasla oko 4,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a da je u lipnju zabilježen rast od 7,8 posto, što je najviše u posljednjih 10 godina.

On vjeruje da će isti, ili možda i nešto veći rast, zbog rezultata u turizmu, biti i u trećem kvartalu ove godine, tako da bi u konačnici na kraju godine mogao biti približan Vladinim prognozama o rastu BDP-a od 3,2 posto za cijelu 2017. godinu.
Na toj procjeni rasta Vlada je temeljila i ovogodišnji proračun kojeg je donijela u prosincu prošle godine, no tu je procjenu sačinila bez utjecaja krize u Agrokoru na domaće gospodarstvo, ali i njegov rast. Tako je primjerice zbog utjecaja Agrokora Europska komisija za Hrvatsku smanjila procjenu rasta ovogodišnjeg BDP-a s 3,1 na 2,9 posto. U HNB-u su procijenili da će utjecaj Agrokora na rast BDP-a u ovoj godini biti oko 0,3 posto, a da bi rast BDP-a u 2017. godini ipak mogao biti oko tri posto. Lovrinčević upozorava da bi Agrokor, odnosno raspetljavanje krize u tom koncernu, mogao imati puno veći utjecaj na kretanje BDP-a u sljedećoj godini.

– U ovoj godini se osim kratkog perioda početkom travnja, kad je Agrokor bio u blokadi, ništa značajnije nije dogodilo, jer je tvrtka pokretanjem postupka izvanredne uprave završila u svojevrsnoj induciranoj komi, i mjesecima se ništa ne događa. No, na jesen će početi objave bilanci i vidjet ćemo kako će to utjecati na gubitke u financijskom sektoru i kod Agrokorovih dobavljača. Stvari će se tada početi raspetljavati, valjda ćemo vidjeti i u kojem smjeru ide restrukturiranje i to će sve sigurno imati utjecaj na cjelokupno gospodarstvo, što će se osjetiti na kraju ove i početkom sljedeće godine – prognozira Lovrinčević.

Vlada oprezna

Napominje i to da je pitanje i kako će se razriješiti stanje u Agrokorovim tvrtkama izvan Hrvatske, što će biti sa sudskim sporovima i arbitražama koje se pokreću i najavljuju, a to će pak osim na Agrokor imati utjecaja i na domaće tvrtke koje su njegovi dobavljači.

U Vladi pak o prognozama, prije nego što ih objavi Državni zavod za statistiku, nitko službeno ne želi govoriti, no oni vjeruju da će se procjene od oko tri posto u drugom tromjesečju ove godine ostvariti. Što se tiče cijele godine još su oprezniji, ali većina naših sugovornika smatra da će, zahvaljujući dobroj sezoni, ali i povećanju domaće potrošnje zbog poreznog rasterećenja plaća, rast biti otprilike na razini onog kojeg je Vlada istaknula u proračunskim planovima.

– Mi smo procjenu rasta kod izrade proračuna radili konzervativnom metodom, naravno da tada, koliko god smo bili oprezni, nismo mogli predvidjeti što će se sve događati u Agrokoru. Oprezni smo kad je stanje u toj kompaniji u pitanju, pa zato smo i išli na poseban zakon, kako se ne bi prelilo u cijelo gospodarstvo, ali vjerujem da ćemo do kraja godine ipak imati rast BDP-a koji jamči da će se ostvariti proračunski planovi, prvenstveno oni koji se tiču smanjenja deficita i javnog duga – kaže nam jedan sugovornik iz Vlade.

Kasnili u oporavku

Dodaje i da je nedavno ministar financija Zdravko Marić objavio da su proračunski prihodi u skladu s planom, što sugerira da po tom pitanju ne bi trebalo biti neugodnih iznenađenja.

Ako su naši sugovornici iz Vlade zbog nečeg nezadovoljni, onda je to – kako i sami priznaju – prije svega činjenica da usporava rast industrijske proizvodnje, odnosno slabi njezin pozitivan utjecaj na stope gospodarskog rasta. Lani je primjerice industrijska proizvodnja rasla po stopi od pet posto, u odnosu na 2015. godinu, dok je u prvom polugodištu ove godine njezin rast usporio na 2,1 posto, u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine.

– Nitko ne kaže da je loše to što raste potrošnja, to što imamo rekordnu turističku sezonu i što to pozitivno utječe na stope rasta, a samim time ni na javne financije. Ali još je bolje kad raste industrijska proizvodnja, kad je na njezinom rastu i izvozu temeljen rast BDP-a. Svi znamo da je kriza kod nas trajala šest godina, da smo kasnili u oporavku za sličnim zemljama upravo zbog toga što nam je prije krize rast bio jače utemeljen na potrošnji, a manje na proizvodnji. Zato nam je trebalo i dulje da se počnemo oporavljati – kaže jedan naš sugovornik iz Vlade. Zaključuje tako da promjena strukture domaćeg gospodarstva, koja se najbolje vidi i na utjecaju potrošnje i industrijske proizvodnje na rast BDP-a, mora i dalje biti prioritet svake hrvatske Vlade.