- UDRUGA PODUZETNIKA U HOTELIJERSTVU HRVATSKE
S velikim zadovoljstvom pozivamo Vas na 26. Kongres Hotelijera – powered by Istratech, nezaobilazan događaj za profesionalce u hotelijerstvu, čiji detaljan program možete vidjeti na ovoj web stranici.
Ovogodišnji kongres održava se dva dana kako bi obuhvatio što više tema koje oblikuju našu industriju, a govornici su vodeći domaći i strani turistički lideri i stručnjaci.
Pozivamo Vas da nam se pridružite 26. i 27. studenoga 2024. godine u Sheraton Hotelu u Zagrebu, s početkom u 10 sati.
Ujedno najavljujemo jednu novinu u programu. U suradnji s Fakultetom za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, drugi dan Kongresa 27.11. paralelno s programom Kongresa hotelijera održat će se i 2. znanstveno-stručna konferencija Hotelska kuća 2024.
Hotelska kuća je osmišljena s ciljem okupljanja vodećih znanstvenika i stručnjaka iz područja hotelskog menadžmenta, ugostiteljstva i povezanih disciplina kako bi se, kroz prijavu i prezentaciju znanstvenih i stručnih radova, pridonijelo razvoju znanosti i prakse u hotelijerstvu.
Kotizacija za sudjelovanje na kongresu iznosi:
Ako se prijavi više djelatnika iz iste tvrtke, obračunat ćemo dodatni popust i to:
U cijenu je uključeno:
U cijenu nije uključen smještaj.
Svoje sudjelovanje na Kongresu možete prijaviti putem poveznice:
Za sva pitanja i pojašnjenja stojimo na raspolaganju na e-mailu: info@upuhh.hr i telefonu 01/4836-167
Za rezervaciju smještaja po povlaštenim cijenama, posjetite službenu web adresu hotela Sheraton Zagreb na sljedećoj poveznici:
10.00 Uvodni pozdrav
Veljko Ostojić, predsjednik UPUHH-a i direktor HUT-a
Tonči Glavina, ministar, Ministarstvo turizma i sporta Republike Hrvatske
10.20 Keynote presentation: Turistička 2024. i očekivanja na ključnim tržištima za 2025.
Kristjan Staničić, direktor, Hrvatska turistička zajednica
10:50 Prezentacija: Investicije u hotelijerstvu: Gdje je Hrvatska u regionalnom kontekstu?
Siniša Topalović, Global Head of Tourism Advisory, Horwath HTL
11:20 Prezentacija: Ekonomski izgledi 2025.-2026.
Hrvoje Stojić, glavni ekonomist, HUP
11:40 1 na 1 leaders chat: Leadership, Innovation and the Future of Travel
Tomislav Popović, predsjednik uprave, Maistra Hospitality Group
12:00 Industry panel leaders: Investicije i izazovi u turizmu: Kako potaknuti (održivi) razvoj i rast?
Veljko Ostojić, direktor, Hrvatska udruga turizma (HUT)
Magdalena Soljakova, Senior Country Officer for Croatia, Slovenia and North Macedonia, International Finance Corporation
Moderator: Siniša Topalović, Global Head of Tourism Advisory, Horwath HTL
12:30 Dodjela nagrada: Najbolji direktor/ica hotela za 2024. godinu
12:40 Coffee break & Networking
13:20 Key note speaker: Balancing Innovation with Human Connection in the Age of Technology
Ivana Nobilo, PhD, Executive Academic Dean, Les Roches; Switzerland
13:50 Prezentacija: Pobjednici i gubitnici na europskom nebu – stanje zrakoplovne industrije nakon pandemije
Matko Marohnić, Head of Tourism Advisory, Horwath HTL
14:10 Panel: Ima li cjelogodišnjeg i premium turizma bez značajno unaprjeđene avio dostupnosti?
Jadranka Gojtanić, MBA, direktorica prodaje i marketinga, Maistra Hospitality Group
Denis Ivošević, direktor, Turistička zajednica Istarske županije
Ivana Curić Čabraja, izvršna direktorica/pomoćnica direktora, Hrvatska turistička zajednica
Moderator: Matko Marohnić, Head of Tourism Advisory, Horwath HTL
14:40 Presentation: Digitalisation „state of play“ and adoptation of AI in hotel operations
Davor Brenko, direktor, IstraTech
15:10 Sip & Connect: Conference Lunch & Reception
16:00 Godišnja skupština UPUHH-a (samo za članove)
20:00 Evening networking & party
Lokacija: Hocus Pocus, Pavla Šubića 1, Zagreb
Free drinks & music by DJ Leggero
09:30 Prezentacija: The Trends in Travel with a Comparative Analysis of Croatian and Mediterranean Destinations
Walter Lo Faro, Senior Director Market Management, Expedia Group
10:00 Prezentacija: Performanse hotelskog sektora u 2024
Kristina Milin, Head of Hospitality Advisory, Horwath HTL
10:30 Revenue Management, Digital Trends, and 2025 Projections
Mirella Premeru, direktorica sektora upravljanja prihodima, Valamar Riviera
Kristian Buhin, Rukovoditelj upravljanja prihodima, Maistra Hospitality Group
Ivan Gašpert, Commercial Director, Hilton Hotels Zagreb
izv.prof.dr.sc. Marina Laškarin Ažić, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija
Moderatorica: prof.dr.sc. Sandra Janković, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija
11:15 Coffee break & Networking
11:45 Industry leaders panel: Edukacija i integracija radnika: kvalitetna usluga kao ključ uspjeha u hotelijerstvu
prof. dr. sc. Marko Perić, dekan, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija
Barbara Olenik, Direktorica Sektora upravljanja ljudskim resursima, Jadran d.d. Crikvenica
Igor Leben, Corporate Director of Human Resources, Le Meridien Lav
Bruno Plišo, CEO, Komba Technologies
Moderatorica: prof. dr. sc. Kristina Črnjar, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija
12:25 Industry leaders panel: The Future of Hotel Operations: Innovations and Best Practices
Saša Krajinović, član uprave, Jadranka turizam
Denis Prevolšek, direktor operacija Collection objekata, Valamar Riviera
Juraj Šikonja, direktor operacija; Maistra
Davor Brenko, direktor, Istratech
Moderator: Igor Nekić, General Manager, Novi Hotel & Residences
13:05 Industry leaders panel: Leveraging Technology for Efficient Hotel Operations
Antonio Morales, Director of Travel Suppliers, Bavel Travel / Voxel
Ivan Periš, Business Development Manager, Špica Sustavi
Fran Kauzlarić, co-founder, Turneo
Moderator: dr. sc. Vedran Zubović, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija
13:35 Ručak & Networking
14:30 Kraj konferencije
Autori: doc.dr.sc. Lorena Dadić Fruk, Sara Sudar, mag.oec.
Sažetak
U današnjem poslovnom okruženju susreću se četiri generacije, svaka sa svojim posebnostima ali i različitim zahtjevima i poimanjima što čini dobrog vođu. Trenutni studenti koji će se ubrzo naći na različitim funkcijama u turizmu i hotelijerstvu, pripadaju generaciji Z. Ova generacija koja odrasta uz nikad brži tehnološki napredak, po mnogim se karakteristikama razlikuje od prethodnih generacija, stoga je i u pogledu vodstva važno istražiti koje osobine bi htjeli da imaju njihovi budući vođe u organizaciji, odnosno koji stil vodstva bi preferirali jednog dana kada se nađu u radnom okruženju. U tu svrhu, provedeno je empirijsko istraživanje uz pomoć online strukturiranog upitnika, na uzorku od 160 studenata studija turizma i hotelijerstva. Rezultati istraživanja ukazuju na to da pripadnici generacije Z najviše kod vođe cijene pouzdanost, jasnoću u komunikaciji i otvorenost prema mišljenjima podređenih. Ujedno, traže cjelovitog vođu, koji je sposoban zadovoljiti njihove potrebe i očekivanja. Kada je riječ o stilovima vodstva, generacija Z preferira demokratski stil koji naglašava važnost uključivanja podređenih u proces donošenja odluka i koji uvažava njihova mišljenja. S druge strane, najmanje preferiraju krajnosti, primjerice laissez-faire gdje imaju potpunu slobodu u kreiranju rasporeda i metoda rada i autokratski stil gdje nema nikakve fleksibilnosti, tj. vođa sve odluke donosi samostalno, bez konzultiranja s drugima.
Ključne riječi: stilovi vodstva, osobine vođe, generacija Z, turizam i hotelijerstvo
Autor: dr.sc. Vedrana Čikeš
Sažetak
Prezentizam, odnosno prisutnost zaposlenika na radnom mjestu unatoč bolesti, postaje sve značajnija tema u području menadžmenta i organizacijske psihologije. Za razliku od apsentizma, koji se odnosi na izostajanje s posla radi bolesti, prezentizam je često manje vidljiv, ali može imati dugoročne negativne posljedice na produktivnost zaposlenika i organizacija. Ovaj rad istražuje ključne aspekte prezentizma, uključujući definiciju, uzroke i posljedice, s naglaskom na izazove u hotelskoj industriji, gdje su zaposlenici često suočeni s visokim pritiskom zbog sezonske prirode posla. Glavni uzroci prezentizma mogu se podijeliti na organizacijske i individualne čimbenike. Organizacijski čimbenici uključuju visoki radni pritisak, nesigurnost radnog mjesta i kulturu koja potiče prisutnost na poslu pod svaku cijenu, što je posebno izraženo u industrijama poput hotelske, gdje je održavanje razine usluge od ključne važnosti. S druge strane, individualni čimbenici uključuju osobne financijske brige, strah od gubitka prihoda te osjećaj odgovornosti prema kolegama i nadređenima. Radi ovih uzroka, zaposlenici često dolaze na posao čak i kada bi bilo korisnije za njih i organizaciju da ostanu kod kuće i oporave se. Posljedice prezentizma uključuju pogoršanje zdravlja zaposlenika, produljenje bolesti i povećanje stresa. Na organizacijskoj razini to dovodi do smanjene produktivnosti, većeg broja pogrešaka i povećanih troškova, posebno u industrijama s visokim standardima usluge kao što je hotelska. Potrebna su daljnja istraživanja i razvoj strategija koje će smanjiti negativne učinke prezentizma, uz naglasak na prilagodbu specifičnim potrebama sektora.
Ključne riječi: prezentizam, apsentizam, hotelska industrija
Autori: doc.dr.sc. Jelena Dorčić, mag.sc. Miha Bratec
Sažetak
Svrha – Svrha ovog rada je istražiti ključne strategije i prilagodbe u korištenju Daily Deals (DD) mrežnih stranica u hotelijerstvu, s fokusom na hotele u Hrvatskoj i regiji. Cilj je utvrditi na koji način hoteli mogu koristiti ove mrežne stranice na strateški način kako bi povećali popunjenost kapaciteta, a istovremeno minimizirali dugoročne negativne učinke na profitabilnost i zaštitili poziciju brenda.
Obrada teme – Rad se oslanja na pregled recentnih akademskih istraživanja o učinkovitosti DD mrežnih stranica u hotelijerstvu te na analizu ključnih primjera iz prakse, s posebnim fokusom na turističku industriju u Hrvatskoj. Rad uključuje pregled ključnih čimbenika koji utječu na uspješnost DD kampanja, s naglaskom na planiranje, sezonalnost i upravljanje cijenama. Analiziraju se i praktične smjernice za strateško korištenje DD ponuda u svrhu poboljšanja profitabilnosti hotela.
Zaključci – Istraživanje pokazuje da, uz pažljivo planiranje i strateško korištenje, DD mrežne stranice mogu biti učinkovit alat za povećanje popunjenosti kapaciteta. Međutim, prečesto ili nepravilno korištenje može negativno utjecati na dugoročnu profitabilnost i percepciju vrijednosti hotela. Preporučuje se hotelijerima razvijanje jasne strategije za korištenje DD ponuda kako bi postigli optimalne rezultate.
Ključne riječi: daily deals, hotelijerstvo, strateško planiranje, popusti, Hrvatska
Autori: izv.prof.dr.sc. Adriana Jelušić, Karmen Mikulić, mag.oec., Ana Mićanović
Sažetak
Svrha – Tržište wellness turizma postalo je sve važniji socio-ekonomski dio turističke industrije. Wellness turizam pruža izlaz za održavanje zdravog načina života poboljšavajući dobrobit, smanjujući stres i sprječavajući bolesti. Održavanje optimalnog wellnessa ključno je za poboljšanje kvalitete života. Glavni cilj ovog rada je istražiti trendove i ulogu wellness turizma iz teorijske perspektive, uz analizu zastupljenosti i značaja wellness ponude na primjeru hotela Hilton Rijeka Costabella Beach resort and Spa, jednog od vodećih hotelskih subjekata na Kvarneru. Analiza će obuhvatiti trenutno stanje, te pružiti preporuke za buduću implementaciju i poboljšanja.
Obrada teme – Podaci su prikupljeni metodom intervjua sa osobama odgovornima za wellness ponudu, te desk metodom. Analizirani su pokazatelji poslovanja wellness kluba.
Zaključci – Trendovi u wellnessu su raznoliki, a svaki centar treba definirati svoju jedinstvenu strukturu i filozofiju kako bi se istaknuo. Filozofija i vizija hotela Hilton temelje se na konceptu “Emerge Brighter”, što simbolizira obnovu kroz znanje i osobni razvoj. U skladu s tim, naglasak je stavljen na mentalno zdravlje i blagostanje. Wellness turizam i ponuda u hotelskoj industriji trebaju se prepoznati kao ozbiljan i profitabilan sektor. Da bi se to postiglo, važno je pratiti ključne aspekte i trendove. Uvođenje kvalitetnih usluga, ulaganje u obrazovanje osoblja, inovacije i praćenje potreba gostiju ključni su za postizanje uspjeha u hotelskoj industriji, poboljšanje poslovnih rezultata i brži ekonomski rast.
Ključne riječi: zdravstveni turizam, wellness, turistička potrošnja, hotelijerstvo, ekonomski rast
Autor: izv.prof.dr.sc. Marina Laškarin Ažić
Sažetak
Psihosocijalne potrebe smatraju se važnim odrednicama motivacije, dobrobiti i zadovoljstva radnika. Prijašnja istraživanja u drugim djelatnostima dokazala su da se zadovoljavanjem potrebama radnika psihosocijalnih karakteristika značajno utječe na produktivnost, lojalnost i angažman radnika. Nastavno na prijašnja istraživanja u namjeri da se detaljnije istraže psiho-socijalne potrebe hotelskih radnika i njihov utjecaj na zadovoljstvo radom u hotelu i namjeru odlaska provedeno je istraživanje na uzorku od 108 radnika u hotelima 4* i 5* na području Opatijske rivijere. Rezultati istraživanja ukazuju na postojanje rodne razlike u zadovoljavanju psihosocijalnih potreba i njihovom utjecaju na zadovoljstvo poslom i namjeru odlaska iz hotela. Rezultati istraživanja su prije svega korisni hotelskom sektoru koje posluje u vrijeme visokih fluktuacija radne snage i nedostatka kvalitetne domaće radne snage. S primjenom HR (Human Resource) strategija u smjeru zadovoljavanja determiniranih psihosocijalnih potreba moguće je pozitivno utjecati na zadovoljstvo i smanjiti namjere odlaska iz hotela.
Ključne riječi: Hotelski radnici, psiho-socijalne potrebe, zadovoljstvo, namjera odlaska
Autori: Petra Mikulec, doc. dr. sc. Ivana Ivančić, izv. prof. dr. sc. Daniel Dragičević
Sažetak
Luksuzno hotelijerstvo počelo se razvijati početkom 19. stoljeća pojavom prvih luksuznih hotela. Vremenom je fokus luksuza sa materijalnih i skupocjenih stvari prešao na autentična iskustva i doživljaje pružene kroz jedinstvene i personalizirane usluge. Upravo je to ono što karakterizira luksuz 21. stoljeća i luksuzno hotelijerstvo. S ciljem pružanja autentičnih iskustava kroz visoko personalizirane i kvalitetne usluge u luksuznim hotelima sa radom su započeli concierge-i. Zbog njihove posvećenosti gostima oni se smatraju glavnom konkurentskom prednošću luksuznih hotela i hotela kategorije 5 zvjezdica. Predmet istraživanja ovog rada je uloga koju concierge ima u zadovoljstvu gostiju luksuznih hotela kroz njegov radni prostor, kvalitetu usluge koju pruža gostima te međuljudske odnose i ponašanje. Istraživanje koje je provedeno putem anketnog upitnika obuhvatilo je 110 ispitanika koji su boravili u luksuznim hotelima i hotelima kategorije 5 zvjezdica te su imali kontakt sa concierge-om. Rezultati istraživanja su pokazali visoko zadovoljstvo gostiju sa kvalitetom pruženih usluga od strane concierge-a. Posebno se ističe ocjena zadovoljstva sa znanjima i vještinama concierge-a koje su bile vidljive kroz pristup i rješavanje zadataka, poznavanje stranih jezika, ažurno izvršavanje usluga, pružanje prikladnih informacija, te jasnoće i razumljivosti informacija i uputa. Visoko zadovoljstvo gostiju primjećuje se i u ocjeni međuljudskih odnosa i ponašanja gdje se posebno naglašava ljubaznost, prijateljsko raspoloženje i briga za goste. Nešto lošiji rezultati ocjena zadovoljstva gosta zabilježeni su kod evaluacije radnog prostora concierge-a, a u kontekstu strateške pozicioniranosti radnog mjesta concierge-a i njegove pristupačnosti gostima. Prema rezultatima istraživanja može se zaključiti da concierge doprinosi kreiranju zadovoljstva gosta u luksuznim hotelima te svakako doprinosi podizanju ugleda luksuznog hotelskog objekta na turističkom tržištu.
Ključne riječi: concierge, luksuzno hotelijerstvo, zadovoljstvo gosta, personalizirana usluga
Autori: prof.dr.sc. Sandra Janković, izv.prof.dr.sc. Katarina Poldrugovac, Goran Tudorović, PhD student
Sažetak
Implementacija Revenue Managementa (RM) u hotelijerstvu značajno raste posljednjih godina te se osim u odjelu smještaja počinje primjenjivati i u ostalim odjeljenjima hotela poput hrane I pića, organizacije događaja I sl. Napredne tehnologije s jedne strane doprinose sofisticiranijem procesu donošenja odluka, baziranom na velikom broju različitih izvora i analiza podataka, dok s druge strane donose strah od gubitka radnog mjesta ali i potreba za novim znanjima i vještinama te kreiranja novih procesa i poslova.. Digitalizacija utječe na različite načine na RM: dovodi do promjena u organizaciji, izvođenju i analizi pojedinih aktivnosti. Svrha ovog rada je temeljem analize objavljene literature utvrditi na koji način digitalizacija utječe na RM. Primjenom strukturiranog okvira identificirati će se, analizirati te sintetizirati relevantna literatura. Temeljem toga istražiti će se različite vrste i kontekst istraživanja u području digitalizacije RM-a, primijenjene metode istraživanja, teorije odnosno modeli korišteni za objašnjenje utjecaja digitalizacije na RM kao i generalno trendovi u publiciranju literature iz područja digitalizacije RM-a u hotelijerstvu. Pregled literature ukazuje na važnost digitalne transformacije RM-a kao pretpostavke dugoročnog povećanja profitabilnosti u hotelijerstvu. U članku se otkrivaju i jazovi u istraživanju digitalizacije RM-a te se navode prijedlozi za buduća istraživanja.
Ključne riječi: revenue management, hotelijerstvo, digitalizacija, nove tehnologije
Autor: doc.dr.sc. Tomislav Car
Sažetak
Svrha – Od implementacije online sustava rezervacija do automatiziranih usluga za goste, hoteli kontinuirano usvajaju inovacije u cilju unaprjeđenja iskustva boravka. Među najnovijim tehnološkim trendovima koji značajno transformiraju hotelijerstvo ističe se generativna umjetna inteligencija (GenAI), čiji utjecaj redefinira postojeće modele poslovanja i prilagođava ih suvremenim potrebama na više razina. Svrha ovog rada je istražiti primjenu generativne umjetne inteligencije (GenAI) u hotelijerstvu, s posebnim naglaskom na njezin potencijal za optimizaciju operacija, unaprjeđenje korisničkog iskustva i prilagodbu usluga specifičnim preferencijama i potrebama gostiju.
Obrada teme – U radu se proučava široki spektar primjena GenAI tehnologija, uključujući personalizaciju marketinških sadržaja, automatizaciju usluga i prilagodbu ponude temeljem preferencija gostiju. Analizirana su rješenja poput virtualnih asistenata za korisničku podršku, chatbotova za digitalnu komunikaciju i sustava za predikciju ponašanja korisnika, koji omogućuju hotelima da prepoznaju i odgovore na potrebe korisnika u stvarnom vremenu. Također, obrađene su sigurnosne implikacije i etičke dimenzije primjene GenAI u hotelijerstvu, posebice u kontekstu zaštite podataka.
Zaključci – Generativna umjetna inteligencija predstavlja ključan alat za modernizaciju hotelskog poslovanja, omogućujući prilagodbu usluga i povećanje operativne učinkovitosti. Međutim, uspješna integracija GenAI-a zahtijeva pažljivo balansiranje tehnološke inovacije s etičkim standardima i zaštitom privatnosti gostiju. Rad zaključuje da je budućnost hotelijerstva sve više usmjerena prema personaliziranim iskustvima, pri čemu će GenAI imati centralnu ulogu u preoblikovanju tradicionalnih hotelskih usluga u dinamično i prilagođeno korisničko iskustvo.
Ključne riječi: Generativna umjetna inteligencija (GenAI); hotelijerstvo; personalizacija usluga; digitalna transformacija hotelijerstva
Autor: doc.dr.sc. Ilija Moric
Sažetak
Svrha – Svrha rada je istražiti vrste, značaj i nivo primjene zelenih inovacija u hotelskom biznisu Crne Gore prevashodno kroz iskustva hotelskih preduzeća u Boki Kotorskoj.
Obrada teme – Ekološke i zelene inicijative su svakodnevnica savremenog poslovanja, pri čemu navedeni trend ne zaobilazi ni hotelski biznis. Eko-gradnja, eko-dizajn, eko-materijali, društvena odgovornost, cirkularna ekonomija, ekoetika, odgovorno upravljanje otpadnim vodama, energetska efikasnost, recikliranje, upravljanje otpacima hrane i mnogi drugi koncepti su u funkciji očuvanja životne srednine, održivog poslovanja i razvoja zelenog biznisa u hotelijerstvu. U skladu sa datom složenom problematikom, metodologija istraživanja se oslanja na kombinaciju metoda, počev od pregleda dostupne literature, dubinskog intervjua, “desk” istraživanja, deskriptivne statistike i dr.
Zaključci – Zelene inovacije su veoma brojne i diverzifikovane u pogledu postojećih vrsta, nivoa, inicijativa i pristupa, posebno u hotelima visoke kategorije (npr. 4* i 5*) u Boki Kotorskoj; bilježe rastući trend u primjeni uprkos činjenici da kratkoročno povećavaju troškove poslovanja i/ili generišu više inicijalne investicije; često su sastavni dio poslovne vizije i strategije hotela te se posebno ističu u promotivnim materijalima i nastupima u cilju “zelenog” pozicioniranja i brendiranja; uz brojne trenutne pozitivne efekte, zelene inovacije sa sobom donose očekivanje o smanjenju operativnih troškova, rastu profita te održivijem hotelskom poslovanju u budućnosti.
Ključne riječi: zelene inovacije, hotelijerstvo, Boka Kotorska
Autori: prof.dr.sc. Marinela Krstinić Nižić, Tena Vilipić
Sažetak
Rad istražuje učinke implementacije sustava upravljanja okolišem ISO 14001 i upravljanja energijom ISO 50001 na primjeru hotelske grupacije u Hrvatskoj. Upravljanje okolišem i energijom jedan je od osnovnih načina pomoću kojih se može smanjiti negativan utjecaj organizacija na okoliš i povećati efikasnost potrošnje energije. Rad analizira oznake i certifikate održivosti u hotelijerstvu, koji predstavljaju glavne alate za zeleno poslovanje. Autorice ističu važnost uvođenja standarda ISO 14001 i ISO 50001, njihov razvoj i prednosti koje se postižu njihovom implementacijom. Svrha rada je na primjeru dobre prakse dokazati kako se implementacijom ovih sustava može utjecati na potrošnju energije, vode te količine otpada organizacije u hotelskoj industriji. Zaključak rada je da primjena sustava upravljanja okolišem i energijom smanjuje negativne utjecaje na okoliš, ali također povećava efikasnost poslovanja kroz nastale financijske uštede.
Ključne riječi: sustav upravljanja okolišem; sustav upravljanja energijom; održivi razvoj
Autori: Mirjana Klobučar, mag. oec., doc. dr. sc. Vanja Vitezić
Sažetak
Ovaj rad istražuje važnost ekološki prihvatljivih praksi u hotelijerstvu kao odgovor na sve veće zahtjeve za održivim turizmom. Ekološki s(a)vjesni turisti preferiraju jedinstvena, autentična iskustva, dok hoteli sve više prepoznaju važnost smanjenja negativnog utjecaja na okoliš kroz energetski učinkovite prakse, očuvanje resursa i podršku lokalnim zajednicama. S obzirom na nedostatak zakonske regulative, industrija primjenjuje samoregulacijske alate kao što su eko-certifikati i standardi ekološke učinkovitosti. Ova istraživačka studija provedena u Hrvatskoj uključila je 128 ispitanika i analizirala njihovu ekološku svijest, stav prema eko hotelima te spremnost na plaćanje više cijene usluga takvih hotela. Rezultati upućuju na to da ekološka osviještenost i pozitivan stav prema eko hotelima mogu povećati spremnost na konzumaciju održivih hotelskih usluga kao i spremnost na plaćanje više cijene usluge. Ovi nalazi doprinose razumijevanju motivacija i stavova prema održivosti u turizmu te predstavljaju korak prema uspostavi eko hotela kao standarda za održivo putovanje u Hrvatskoj.
Ključne riječi: Eko hotel; Održivi turizam; Spremnost na plaćanje
Ustanova/tvrtka
Ustanova/tvrtka
Ustanova/tvrtka
Ustanova/tvrtka
Ustanova/tvrtka
Ustanova/tvrtka
Ustanova/tvrtka
Ustanova/tvrtka
