Turska ove godine očekuje odlične turističke rezultate – rast broja turista za 10 posto  na 50 milijuna, uz prosječnu potrošnju od 700 dolara po turistu, kazao je hrvatskim novinarima na susretu u Istanbulu predstavnik istanbulskog ureda turskog Ministarstva kulture i turizma Bekir Kopar.

“Ove godine očekujemo oko 50 milijuna turista ili oko 10 posto više nego u 2018., s čime smo zadovoljni, a nadamo se i porastu prihoda iako su cijene smještaja i dalje oko 30 posto niže od onih prije krize i prosječno se kreću oko 70 dolara dnevno po sobi. Prosječna potrošnja po dolasku turista ove će godine biti oko 700 dolara, a da bi dostigli planiranih 1.000 moramo i spremni smo snažno raditi”, kazao je Kopar.

Dodao je da ove godine imaju veliki porast bukinga, od oko 40 posto iz Njemačke, slično je i iz Velike Britanije i Rusije, a bolje su nego lani radili i u kongresnom te drugim oblicima turizma, u kojima vide veliki potencijal za jačanje cjelogodišnjeg turističkog prometa u cijeloj zemlji u idućim godinama.

“Niže cijene ove i zadnje dvije godine smo ponudili zbog želje da nam turisti dođu u većem broju i da prebrodimo krizu, koja je izazvala i određenu paniku zbog velikog pada prihoda. To ne bi bilo moguće bez velike pomoći države i specijalnih ugovora touroperatora, hotelijera i nacionalnog prijevoznika Turkish Airlinesa. Uz europska sada nam je jači fokus i na kinesko tržište i lobiramo za direktne letove od tamo za Tursku”, objasnio je Kopar.

S Koparom i predstavnicama turskog udruženja hotelijera TUROB te udruženja putničkih agencija TURSAB hrvatski novinari su o stanju i planovima turskog turizma razgovarali prošlog tjedna u Istanbulu, a s predstavnicima gospodarske komore, Mediteranske turističko-hotelske unije AKTOB i hotelijerima u Antaliji. Susrete je organizirala Hrvatska udruga turizma (HUT) s ciljem upoznavanja poslovnog modela turskog turizma, razvojnih planova i njihovog načina prevladavanja krize u turizmu, a svemu je pomogla i generalna konzulica RH u Istanbulu Ivana Zerec koja je također bila na sastancima.

Povećanoj potražnji za Turskom pridonosi i pad valute, a kako cijene ne planiraju povećavati naglo, turističku će potrošnju nastojati povećati na 1.000 dolara najviše diverzificiranjem ponude. Tako razvijaju razne proizvode za cijelu godinu, od onih temeljenih na bogatoj povijesti i kulturi, što je i jedna od najvećih osnova turske ponude, te na moru i prirodi, gastronomiji, sportu i avanturama, pa do golfa te zdravstvenog i termalnog turizma. Primjerice, Turska je prva u Europi te sedma u svijetu po termalnim izvorima kojih ima 1.500.

Ozbiljno se bave i razvojem ponude za stare i nemoćne, kao i brendiranjem zemlje s ciljem jačanja turističke, ali i ukupno investicijske aktivnosti i klime.

Uz poboljšanje odnosa s Rusijom, čiji im turisti uz Nijemce i Britance te one iz Irana i drugih arapskih zemalja najviše dolaze, te s novim promocijama i kampanjama, to je pridonijelo i relativno brzom oporavku turskog turizma nakon kriznih 2015. i 2016. u kojima je zbog političkih nestabilnosti i više napada s brojnim žrtvama došao na najniže povijesne rezultate.

“U tim krizama nisu čekali nego su svi sjeli za isti stol, i državne i regionalne vlasti i gospodarske komore i hotelijeri i drugi, s potrebom i željom da se turizam što prije oporavi. To može biti dobra poruka i hrvatskom turizmu, da se samo suradnjom svih na svim razinama trebaju i mogu prevenirati potencijalno teške situacije u turizmu, a ne čekati da se dogode”, ocijenio je predsjednik HUT-a Veljko Ostojić.

Oporavak od 2017. i nova ulaganja

Već u 2017. Turska je imala porast broja turista i mali porast prihoda od turizma u odnosu na 2016., kada su ti prihodi bilo ‘povijesno’ niski od svega 16 milijardi dolara. U 2018. broj stranih turista porastao je na 39,5 milijuna ili za 7 milijuna više nego u 2017., a kada se tome dodaju dolasci turskih državljana koji žive u inozemstvu, a koje zasebno broje, u 2018. je Turska imala ukupno blizu 45 milijuna turista. Prihod je pak u 2018. porastao na 29,5 milijardi dolara ili za više od 9 milijuna dolara u odnosu na 2017. kada je iznosio 20,2 milijarde dolara. U 2015. su također imali pad prihoda za oko 2 milijuna dolara ili 25,4 milijardi dolara.

Nakon dvije godine zastoja nastavljaju se i investicije u hotele i turističku infrastrukturu te se sada u gotovo svakom gradu Turske investira u neki oblik turističke ponude, a otvoreno je i deset novih turističkih škola s ciljem poboljšanja stručnih kvalifikacija, razine znanja i ukupne kvalitete usluge u zemlji.

Kopar je naglasio da se izdavanje viza u Turskoj obavlja vrlo brzo online putem. Kazao je i da Turska nema turističku pristojbu, kao ni nacionalnu turističku organizaciju, koju tek planiraju uspostaviti. Do tada će, kao i do sada, Ministarstvo kulture i turizma sa 81 uredom po cijeloj zemlji voditi i iz državnog proračuna financirati sve aktivnosti promocije, strateško planiranje, ali i koordinaciju i pomaganje investicija javnog i privatnog sektora za bolje rezultate turizma, koji je u toj zemlji već davno proglašen strateškom granom.

“Pomoć države, snažna koordinacija i suradnja na svim razinama u zemlji ključna je bila za dosadašnji razvoj, ali i za sadašnji oporavak turskog turizma, što će uz diverzifikaciju proizvoda i održivost biti osnova i njegovog daljeg razvoja”, ocijenila je za hrvatske medije generalna konzulica RH u Istanbulu Ivana Zerec. Istaknula je i da se itekako primjeti intenziviranje aktivnosti i napora turskog turizma da prevlada krizu, učvrsti i poboljša rezultate, ali i kvalitetu usluge i ponude te sigurnost.

U Antaliji pozitivni trendovi i uz jači razvoj golfa

Predstavnici turizma najjače turističke regije-grada u Turskoj i jedne od jačih u svijetu Antalije na jugu zemlje kazali su pak da iako država više ne pomaže toliko turizam kao prije, ipak još brojnim poreznim, komunalnim, kreditno-kamatnim u suradnji s nacionalnim bankama i drugim olakšicama privlači i domaće i strane ulagače.

“Država više ne daje investitorima besplatno zemlju na 49 godina, nego se sada pregovara oko modela plaćanja, a ni povrat investicija nije više tako brz kao nekada te je s oko 5 godina porastao na 10. Unatoč tome, u Antaliji se i dalje dosta ulaže u hotele i posebice u golf, imamo tu 14 terena, što je dosta profitabilno, jer golferi troše 1.200 do 1.500 dolara po dolasku ili dvostruko više nego ostali turisti”, ispričao je Cahit Sahin iz gospodarske komore Antalije.

I on i Zafer Alkaya iz mediteranske hotelijerske unije AKTOB važnim su ocijenili što lokalne vlasti u Antaliji, kao i cijeloj Turskoj, surađuju s državom i turizmom, tražeći rješenja za sve probleme koji se ukažu pred turizmom, od radne snage do sve zahtjevnijih turista.

Složili su se i u ocjeni da ta suradnja, uz PDV na smještaj od 8 posto te od 18 posto na ugostiteljstvo, turski turizam čini prilično konkuretnim, čemu pridonosi i snažna turska poljoprivreda, s čijim proizvodima zadovoljavaju gotovo sve potrebe i turizma i stanovništva. Pritom vrlo malo uvoze i uspijevaju dosta i izvoziti, a slična je situacija i s drugim potrebama turizma, od namještaja, tekstila do razne opreme.

Radnici nisu problem, a privatnog smještaja i kampova nema

Specifičnost Turske je i što imaju dovoljno radnika, ali bi voljeli da su obrazovaniji, primjerice da više govore strane jezike. Ukupno u turizmu imaju oko 2,5 milijuna zaposlenih, od kojih su, po grubim procjenama, oko 10 posto stranci iz raznih zemalja svijeta, većinom sezonski, a minimalna plaća u turizmu je oko 2.000 novih turskih lira (oko 2.200 kuna ili oko 300 eura). Plaće ovise o destinaciji, tipu hotela i ponudi, pa je tako primjerice plaća sobarice u jednom luksuznom hotelskom resortu sa 700 soba i 40 vila i pet zvjezdica oko 2.500 lira.

Plaće su male u odnosu na neke druge zemlje Mediterana, pa i Hrvatsku, ali nije problem pronaći radnike, a hotelijeri im pokrivaju troškove prijevoza, smještaja i hrane.

Osim po pomoći države, ono što turski turizam najviše razlikuje od hrvatskog, ali i brojnih drugih europskih, posebice mediteranskih zemalja, struktura je turističkog smještaja, u kojemu se ukupnih 1,5 milijuna kreveta nalazi u hotelima i hotelskim resortima. Privatni smještaj kao kategorija ne postoji, no ipak se procjenjuje da nudi oko 40 tisuća kreveta.  Usporedbe radi, u Hrvatskoj privatni smještaj za turiste po broju kreveta ima udjel iznad 60 posto u ukupnih oko 1,1 milijun kreveta, a hoteli oko 13 posto.

U Turskoj također nema kampova, ali su zato po velikim hotelskim all inclusive, a sve više i s oznakom all exclusive resortima, među prvima u Europi. To se odnosi posebice na Anataliju, koja je time u samo 30 godina razvoja turizma od praktički, kako kažu, “livade bez ičega postala jedna od najjačih turističkih gradova-regija”.

Uz Anataliju, u kojoj živi oko 2,5 milijuna stanovnika te ima više od tisuću hotela, u kojima se ostvaruje i više od trećine ukupnih noćenja u Turskoj, tradicionalno jake destinacije su još i Istanbul (nešto manje od trećine ukupnih noćenja) te Mugla, Bodrum, Izmir i Aydin, s time da osim na jugu turizam jača i u središtu zemlje (Kapadokija) te na sjeveru zemlje.

Zanimljivost je da i Antalija i Istanbul ove godine očekuju oko 3 milijuna turista više nego lani, odnosno oko 16 i 15 milijuna, a da se prosječna cijena sobe dnevno u hotelu sa pet zvjezdica za ljetnu špicu u Anataliji sada kreće oko 210 dolara.

Izvor: Poslovni dnevnik