Čelnici najvećih turističkih kompanija su oprezno optimistični u očekivanjima za sljedeću sezonu, no upozoravaju na veliki pritisak troškova koji dovodi u pitanje  investicije, što na srednji rok ugrožava konkurentnost Hrvatske kao destinacije. 

Unatoč trenutno pozitivnom interesu za Hrvatsku za sljedeću turističku sezonu na našim najvećim emitivnim tržištima, glavno obilježje sljedeće sezone u ovom trenutku je neizvjesnost, generirana negativnim gospodarskim kretanjima u EU, očekivanim dodatnim rastom troškova koji iscrpljuju turističke kompanije i istiskuju investicije, ali i očekivanim agresivnim povratkom mediteranske konkurencije, zaključak je vodećih ljudi hrvatskog turizma okupljenih na 24. Kongresu hotelijera u organizaciji Udruge poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) koja ove godine obilježava 30 godina rada.

Hotelijeri su ponovili svoje zadovoljstvo rezultatima ove turističke sezone s obzirom da su ostvareni rekordni prihodi, no isto tako su ponovili kako su za konačan rezultat poslovanja značajniji bili troškovi poslovanja koji su rasli gotovo dvostruko više od prihoda. Najviše su porasli troškovi energenata, ali i ostali troškovi pod utjecajem inflacije, kao i troškovi rada, a rezultat su pogoršani svi poslovni pokazatelji u najvećim domaćim turističkim kompanijama u odnosu na 2019. godinu. Prema poslovnim pokazateljima turističkih kompanija na Zagrebačkoj burzi, ostvarena dobit prošle i ove godine pokriva tek 80 posto ostvarenog gubitka iz 2020. godine.

”Turizam je i ove godine pokazao koliko je važan za gospodarstvo, s obzirom da je dobar turistički rezultat u dobrom dijelu spriječio prelijevanje negativnih gospodarskih pokazatelja u Hrvatsku te podržao donošenje kompenzacijskih mjera za kućanstva i gospodarstvo. Sljedeće godine će dobar turistički rezultat biti još važniji za sve nas, a već sada znamo da nas čeka teška i u mnogome neizvjesna sezona. Ključno je da što prije na kvalitetan način riješimo glavne izazove u turizmu, ali i izbjegnemo dodatne utege sektoru u trenutku kada se još nije oporavio od pandemije. Za konkurentnost i kvalitetan rezultat u turizmu presudne su investicije, a realnost je da turističke kompanije u sljedeću sezonu ulaze financijski iscprljene i morat će dobro paziti koliko će moći investirati. Zato je poželjno da što prije dobijemo realno i životno rješenje za turističko zemljište i pomorsko dobro, i oko toga smo u komunikaciji s Vladom, a mogu reći da smo zadovoljni i najavama pojednostavljenja procedure oko radnih dozvola za strane radnike”, izjavio je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.

Iz Ministarstva turizma i sporta okupljene je u ime ministrice Nikoline Brnjac pozdravila Monika Udovičić, ravnateljica Uprave za sustav turističkih zajednica, kategorizaciju i pravne poslove. Ona je naglasila da je Ministarstvo turizma i sporta pokrenulo brojne aktivnosti koje će poduprijeti razvoj turizma u smjeru digitalizacije i održivosti, od kojih je izdvojila aktivaciju sredstava iz NPOO programa, finalizaciju Strategije razvoja održivog turizma do 2030. godine, novu Satelitska bilanca turizma kao i novi Zakon o turizmu koji se planira za posljednji kvartal sljedeće godine.

Posljednji podaci iz e-Visitora pokazuju da smo ove godine ostvarili 104 milijuna turističkih noćenja i premašili 18,5 milijuna turističkih dolazaka, a gledano po regijama, Istra i Slavonija su uspjeli ostvarili čak i veći turistički promet u odnosu na 2019. godinu, prezentirao je Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice. Što se tiče najznačajnijih emitivnih tržišta, Hrvatska je premašila promet iz 2019. godine sa tržišta Njemačke, Austrije, Poljske i Češke, te je u privlačenju prometa sa stranih tržišta ponovno ostvarila rezultat bolji od mediteranske konkurencije. Iako je prisutan oprez u prognozama za sljedeću sezonu, Staničić je prezentirao rezultate anketa prema kojima se očekuje rast turističkog prometa zbog velike želje Europljana za putovanjima.

Oprezni optimizam za sljedeću godinu potvrdili su i vodeći ljudi domaćih turističkih kompanija, no naglasili su da sektoru treba još minimalno jedna dobra godina kako bi se potpuno oporavili od gubitka ostvarenog u pandemiji. Na panelu o glavnim izazovima za 2023. godinu na kojemu su sudjelovali Tomislav Popović, predsjednik uprave Maistre, Zrinka Bokulić, predsjednica Uprave Aminessa, Dino Sokol, izvršni direktor Sunce hotela i Josipa Jutt Ferlan, direktorica Zagreb City Hotels (Hilton Hotels Zagreb) istaknut je i veliki izazov nedostatka radne snage koji opterećuje turistički sektor u Hrvatskoj. Sugovornici su istaknuli kako dodatne restrikcije koje najavljuje Zakon o radu, posebno one vezane uz postroženje sklapanja ugovora na određeno i na rad nedjeljom, dodatno produbljuju problem organizacije rada u objektima, ali i donose dodatne troškove kompanijama. Iako raste potreba za uvozom strane radne snage, pa se očekuje 10-tak posto više zahtjeva za radnim dozvolama za strance za sljedeću sezonu, čelnici turističkih kompanija vide priliku u dodatnoj aktivaciji radnog potencijala na domaćem tržištu, ponajprije kroz kvalitetnije poticanje drugog dohotka za umirovljenike, studente i već zaposlene u drugim sektorima, koji žele dodatno zaraditi u turizmu.

Konkurentnost turizma i dobar turistički rezultat su usko povezani sa investicijama, naglašeno je na Kongresu, pa je opasno bilo kakvo zaostajanje u investiranju u odnosu na konkurenciju. Siniša Topalović iz Horwath HTL-a prezentirao je veliki investicijski ciklus od čak 5,7 milijardi eura do 2026. godine koji se planira u hotelske kapacitete u široj regiji. Taj ciklus je posljedica značajnog poticanja investicija u turizam u okolnim zemljama, a u kojem Hrvatska sa očekivanih 414 milijuna eura odnosno svega 7 posto u ukupnom regionalnom iznosu relativno zaostaje u odnosu na ostale zemlje. Dodatno, analiza je pokazala da je trošak investicija u hotelijerstvu u Hrvatskoj viši u odnosu na prosjek u regiji, posebno u segmentu objekata sa 4 i 5 zvjezdica, što dodatno umanjuje konačan investicijski rezultat. Zaostajanje u investicijama i skuplje investicije u odnosu na regiju umanjuju konkurentnost hrvatskog turizma u hotelskom segmentu u kojem se generira najveći financijski rezultat, što ugrožava potencijalni ukupni turistički rezultat u narednim godinama.

Procjene pokazuju da su najveće turističke kompanije u Hrvatskoj prepolovile ranije planirane investicije za sljedeću godinu, i svi bi trebali pronaći način kako potaknuti dodatne investicije i to što prije s obzirom na zahuktavanje investicija konkurencije u regiji, upozoreno je na panelu ”Investicije, kvaliteta, cijene i održivost” na kojem su sudjelovali Sanjin Šolić, predsjednik Uprave Jadranke, Meri Matešić Sičić, predsjednica Uprave Turisthotela, Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma i Slavko Štefičar, ravnatelj Uprave za održivi razvoj i konkurentnost turističke destinacije pri Ministarstvu turizma i sporta. Govornici su upozorili da je Hrvatska, unatoč određenim pozitivnim pomacima, i dalje nedovoljno konkurentna za investicije u turizam. Kako je naglašeno, sredstva koje je sektor dobio kroz NPOO program popravit će situaciju u kratkom roku, no ključno je razriješiti brojne administrativne prepreke, porezni okvir i pravnu nesigurnost koje još uvijek u velikoj mjeri opterećuju investitore, ali i na drugačiji način definirati upravljanje razvojem prostora i infrastrukture koja prati razvoj turizma, kako bi turizam koji gradimo bio održiv.