Tri turistička zakona koja je Vlada danas uputila na drugo saborsko čitanje velik su iskorak te reformski i decentralizirajući, jer se velika sredstva i odlučivanje prepuštaju gradovima i županijama, rekao je danas novinarima ministar turizma Gari Capelli nakon sjednice Vlade. Zakoni o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, o članarinama u turističkim zajednicama i o turističkoj pristojbi, za koje je ministar Cappelli kazao i da mu je “drago da su na jubilarnoj 150. sjednici Vlade prihvaćeni njihovi konačni prijedlozi i upućeni u Sabor, jer su reformski i unapređuju sustav turističkih zajednica i njegovo usklađivanje s modernim trendovima”.
Predstavljajući Vladine prijedloge, ministar turizma Gari Cappelli je kazao da je u Hrvatskoj 312 turističkih zajednica (TZ), čije će poslovanje i djelovanje biti po novim zakonima uređeno prema modelu destinacijskog menadžmenta, u skladu s modernim trendovima funkcioniranja turističkih organizacija, čime se znatno mijenjaju zadaće tih zajednica na svim razinama.
Očekujući da se ti zakoni na saborskom dnevnom redu nađu već idućeg tjedna, Cappelli je poručio i da ti zakoni idu k tome da turističke zajednice (TZ) postanu financijski samodostatne i da se moraju više baviti upravljanjem destinacijama.
“Ovo je jedan od prvih koraka da konačno stavimo sve na svoje mjesto i da vidimo da li uopće upravljamo destinacijama, da li to radimo dobro i koliko je kod njih uopće turista. U tome važnu ulogu preuzima i sadašnji Glavni ured HTZ-a koji postaje praktički agencija za marketing, nešto poput organizacija Visit Britain, Njemačke turističke organizacije i dr.”, izdvojio je Cappelli.
Istaknuo je i da se zakonom o TZ potiče i udruživanje TZ-ova, što se već i prije donošenja zakona događa na terenu, primjerice u imotskom kraju, na otoku Hvaru, a slično najavljuju i iz Gorskog kotara, s Kvarnera, Makarske rivijere i drugi, što je po njemu dokaz da se ide u dobrom smjeru.
“Poručujem i da se postojećih 15 TZ-a mjesta neće ukidati, makar se o tome puno priča zadnjih dana, ali se ubuduće više neće moći takve osnivati”, kazao je.
Oko zakona o članarinama TZ-ovima kazao je da se sa 28 stopa za obračunavanje te članarine došlo na pet, s čime će se gospodarstvo u prvoj fazi rasteretiti za 11 milijuna kuna, a to je, kako je kazao, i intencija ove vlade da rasterećuje gospodarstvo. Također se 21 djelatnost oslobađa plaćanja te članarine, a neke su nove i uveli, poput banaka.
“Novost je i da se uvodi fond za turistički nerazvijena područja i kontinent, za koji će se izdvajati 9 posto u odnosu na dosadašnjih 7,5 posto, a od tih sredstava će se u razdoblju od pet godina dodjeljivati sredstva regionalnim TZ-ovima koje ostvaruju manje od 500 tisuća kuna prihoda godišnje, i to kao razliku do iznosa od 500 tisuća. No, nakon isteka pet godina sredstva će se raspoređivati TZ-ovima i regionalnim i lokalnim na tim područjima putem javnog natječaja”, objasnio je Cappelli, dodajući da se time želi sve izjednačiti da jednako ‘startaju’.
Zakonom o turističkoj pristojbi ide se na to da njene iznose ubuduće neće određivati uredbom vlada, nego županijske skupštine, a ministar će pravilnikom samo određivati minimalne i maksimalne iznose, primjerice od 10 do 15.
“Uveli smo novost i od 2 posto i u članarinama i u turističkim pristojbama za projekte i programe udruženih TZ-ova, a bitna stvar kod pristojbe je i uvođenje mogućnosti naplate za kruzere u međunarodnom pomorskom i prometu na unutarnjim vodama, ali o tome se odluka prepušta gradskim vijećima, ako žele mogu uvesti”, kazao je Cappelli.
Najavio je i da uskoro ide i izmjena zakona o turističkom zemljištu, što je važno za investicije, kao i da se priprema izrada nove strategije razvoja hrvatskog turizma od 2020. na dalje, čime će, po ocjeni Cappellija, “ova vlada i prije isteka mandata donijeti sve važne zakone za turizam, a koji su se čekali godinama, zbog čega su čekale i investicije i razvoj”.
Izvor: Hina
